Kriminal unosniji od trgovine drogom: Koliko šumokradice zarađuju po jednom kamionu drveta

Šume na širem području banjalučke regije pljačkaju se do te mjere da su kroz njih napravljeni svojevrsni autoputevi kojima se izvlače na hiljade kubika visokokvalitetnog drveta pod izgovorom da se radi o drvetu za ogrev, pri čemu se profit koji kriminalne grupe ostvaruju mjeri milionima.

Prema istaživanju Inforadara i svjedočenju zviždača koji su govorili za ovaj portal, po jednom kamionu organizirane kriminalne grupe zarade i više od 10.000 KM. Lokalni šumski šerifi, koje građani plaćaju da čuvaju državnu imovinu, prave se naivni, dok dio novca završava i u stranačkim bisagama, a njime se finansiraju gala večere u elitnim banjalučkim restoranima. Dio kolača, prema informacijama koje smo prikupili iz nekoliko izvora, ide i pojedinim policijskim službenicima.

Kvočka iz Bronzanog Majdana

U isto vrijeme građanima se ispostavljaju masni računi za sve propuste koje nadležne inspekcije utvrde u šumama – jer njima rukovode javna preduzeća.

Inforadar je ovom pričom, zbog koje smo u više navrata posjetili nepristupačni šumski teren, dokazao da se državna šuma krade nemilice i da apsolutno nikoga nije briga što banjalučka regija ostaje bez jednog od glavnih resursa. Suvišno je pričati o pratećim nuspojavama, prirodnoj katastrofi koja nastaje zbog bespravne sječe, uništavanju biljnog i životinjskog svijeta, eroziji zemljišta, poplavama…

Brojni materijalni dokazi o bespravnoj sječi državne šume vidljivi su na svakom koraku u šumama Bronzanog Majdana (dio Šumskog gazdinstva Banja Luka), čiji mještani prstom upiru u nekolicinu lokalnih šumara i njihovog šefa Mileta Kvočku. Šef, naravno, negira bilo kakvu vezu sa kriminalnim aktivnostima te ističe da iza svega stoje grupe „koje više ne mogu pljačkati“. Međutim, u prilog Kvočki nikako ne ide činjenica da rijetko kada prijavi bespravnu sječu policiji.

Inače, kriminal u državnoj šumi je čistiji od šverca droge i donosi gotovo identičnu zaradu. Cijena drvnih sortimenata na otpremnicama je 10 puta manja od stvarne vrijednosti trupaca koja se izvlače. Čista zarada po samo jednom kamionu visokokvalitetnog drveta, dakle, viša je od 10.000 KM. A kamioni „voze“ stalno. Otpremnice tek služe da se prilikom zaustavljanja, ako ga uopšte i bude od policije, dokumentuje legalnost prevoza trupaca.

Inforadar se, zahvaljujući zviždačima u Šumama Srpske, ali i hrabrim mještanima, uspio na licu mjesta uvjeriti o kakvoj prirodnoj katastrofi je riječ. Uvjerili smo se i u beskrupuloznost onih čiji je posao zaštita državne imovine. Pljačkaši i šumokradice su do te mjere slobodni da u dubokim dijelovima šume i danas na zemlji ostavljaju stabla 1. klase na kojima je jasno utisnut šumarski žig koji označava drvo za ogrev, odnosno najlošiju 4. klasu.

Pokrivali šumokradice

Da su u ovaj kriminal bili umiješani i dijelovi policije potvrđuje i informacija kako je PU Banja Luka smijenila dvojicu policajaca koji su, navodno, „pokrivali“ šumokradice na području Bronzanog Majdana.

„Kada je riječ o ŠG Banja Luka, kojem pripada lokalitet Bronzani Majdan, republička šumarska inspekcija je u 2018. i 2019. godini izvršila oko pedeset kontrola. U više navrata su zatečeni panjevi i stabla nastali bespravnom sječom, koji nisu žigosani šumskim žigom i obrojčeni pločicama, te nije uspostavljen šumski red zbog čega su izrečene kazne pravnom i odgovornom licu u iznosu od preko 20.000 KM“, naveli su iz Republičkog inspektorata i potvrdili ne samo da ima propusta, već da se i ispostavljaju debeli računi za njih.

Republički šumarski inspektorat, inače, kontroliše da li JP Šume Srpske, iz kojeg ni nakon 10 dana nisu odgovorili na pitanja Inforadara, svoju djelatnost obavlja u skladu sa zakonom. Preciznije, inspekcija kontroliše da li se uredno vode poslovne knjige, da li su šumari evidentirali bespravno posječena stabla i obilježili ih i dr.

U Inspektoratu su na upit Inforadara otkrili i da im je Okružno javno tužilaštvo zatražilo informacije o kontrolama inspekcije izvršenim na lokalitetu Bronzani Majdan, navodeći kako im nije poznato u kojoj fazi je postupak koji se vodi.

Kada je u pitanju JP Šume Srpske a.d. Sokolac, koje se zbog katastrofalnog poslovanja uskoro zadužuje za 20 i više miliona KM, republička šumarska inspekcija je tokom 2019. i 2018. izrekla dvije kazne u visini oko 812.000 KM.

Rajko Šteković iz Bronzanog Majdana život je posvetio otkrivanju šumokradica i to nakon što su mu, kako tvrdi, državni šumari pokušali napakovati krađu šume. Priča da su ukradene trupce ostavili u dijelu njegove privatne šume, pored lokalnog puta. Tvrdi da se sve desilo nakon što je otkrio kriminal u režiji državnih šumara.

Šumar odvozi ukradena drva

„Na području Bronzanog Majdana imate 99 odjela pod šumom, a svaki odjel je površine od 500 do 800 dunuma. Šuma se uništava nemilice. Noću, vikendima i u dane praznika u šumi se čuju motorke. Zadokumentovali smo i kamione šticare kako izvoze trupce bez šumarskog žiga po danu i lokalnog šumara kako na svom traktoru odvozi ukradena drva“, priča Šteković.

„Mi ih uhvatimo i dojavimo policiji, ali kao da ništa nismo učinili, jer u svakoj smjeni policajac je imao svog kamiondžiju. Sve se radi u dosluhu sa šumarima, a u našem slučaju sve aminuje šef revira Bronzani Majdan Mile Kvočka“, navodi Šteković te dodaje kako su u istom kolu i pojedini šumarski inspektori.

„Sve što pričam je zapisano. Tri kontrolora, odnosno šumarska inspektora su konstatovala da su na tri lokacije zatečena izvučena izrađena stabla hrasta i bukve koja su žigosana žigom ŠG Banjaluka broj 12 koji duži šumar Dušan Džanan. Ovog šumara štiti Kvočka, a njega opet onaj iznad“, kaže Šteković.

Zna kako mu je zbog svega i glava u torbi, ali tvrdi da neće odustati. Šteković je ujedno Inforadaru objasnio na koji način se krade državna šuma i kroz papire.

„Na jednu otpremnicu koja se zvanično izdaje za izvlačenje drvnih sortimenata prolaze i do četiri kamiona, a vrijeme i datumi se samo prepravljaju. Trupac 1. klase udaraju žigom za ogrev, pa plaćaju 10 puta manju cijenu od stvarne, a razliku redom trpaju sebi u džep u zavisnosti ko se na kojoj poziciji nalazi. Gledano u novcu, kubni metar drveta za ogrev plaća se 40 maraka, a kubni metar hrasta 1. klase je 10 puta skuplji i iznosi 400 i više maraka. Dakle, za jedan kamion koji natovari 30 metara platiće 1.200 maraka, a odnijeće ustvari vrijednost od oko 12.000 maraka. Eto vam računica pa vidite sami, radi se o milionskim iznosima koje neko već godinama izvlači iz šuma i trpa u džepove“, svjedoči Šteković.

Naš drugi sagovornik, dugogodišnji radnik u ŠG Banja Luka, koji je insistirao na anonimnosti, tvrdi da je zbog čestog ukazivanja na kriminal u šumama Bronzanog Majdana degradiran na poslu.

„Ukradeno je na desetine hiljada kubika šume i niko zbog toga nije odgovarao, a mislim na krupne ribe koje znaju šta se ovdje događa. Na jednu otpremnicu, koja je vezana za jednu isporuku i jedan kamion, idu i do četiri kamiona. Sve prolazi, jer imaju svoje ljude u policiji. Pa kada ste čuli da je neko uhapšen zbog krađe više stotina kubika šume? Nikada!“, ističe ovaj radnik ŠG Banja Luka.

Šta znače pločice

Kao dugogodišnji radnik u šumarstvu objasnio je značenje šumarskih pločica koje se utiskuju na panjeve i trupce. Ovo je bitno, jer kada se i utvrdi kriminal, ukoliko su šumari u dosluhu sa šumarskim inspektorima, onda nakon prijave idu za njima i „zatvaraju“ panjeve na kojima nema udaren šumarski žig.

„Plava pločica je trupac prve klase, zelena druge klase, crvena označava treću klasu, a smeđa je za ogrevno drvo. Dakle, jasno je da je drvo najjeftinije, a pod njim se vode trupci svih klasa i tako se izvlače milioni iz šuma. Sjeku se bukve čiji je presjek panja 35-40 centimetara i prodaju se za ogrev, to je očigledan i veliki kriminal“, objašnjava naš sagovornik. I on navodi da za ovaj kriminal veoma dobro zna šef revira Bronzani Majdan Mile Kvočka, ali da ništa ne preduzima po tom pitanju, već da njima „pakuju“ prijave.

Ekipa Inforadara u nekoliko navrata zaputila se u gotovo nepristupačne dijelove šume na lokalitetu Bronzani Majdan i uvjerila se u razmjere katastrofe i ekocida. U dubini šume, daleko i od očiju mještana, stabla hrasta i bukve od 50 i više godina gotovo da i ne postoje. Šumski potok je zatrpan ostacima posječenih trupaca, a u potpunosti je izmijenjen i biljni i životinjski svijet na ovoj lokaciji.

Zdravi panjevi nekada ogromnih primjeraka hrasta i bukve štrče u šikarama koje su sada obrasle. Na svakih nekoliko metara isječena su drva i poslagana, ostavljena, jer ih šumokradice od prevelikog posla nisu ni uspjeli izvući. Putevi kroz šumu, da nisu usječeni ogromnim tragovima guma kamiona-šticara i specijalno opremljenih traktora, mogli bi se nazvati autoputevima, zbog svoje širine.

Za oko nam je zapeo trupac koji po mišljenju stručnjaka ulazi u 1. ili najgore 2. klasu, a na njemu je utisnut šumarski žig smeđe boje i označava da se radi o drvetu za ogrev! I ovaj trupac ogoljeva svu priču nadležnih u šumskom gazdinstvu, jer nisu mogli objasniti otkud takav trupac sa takvim žigom na šumskom putu.

Krađe ima, ali ne puno

Naši sagovornici, zviždači, imaju odgovor, a on glasi da je to jedan od brojnih materijalnih dokaza šumske krađe koja se godinama, ali i danas odvija na ovom lokalitetu. Da nešto nije u redu u „revirima“ Bronzanog Majdana govore na desetine trupaca koje je policija zaplijenila, a trenutno su smješteni ispred poslovnice Šuma Srpske u ovom mjestu.

Velibor Stanić, direktor ŠG Banja Luka, priznaje da šumske krađe ima, ali, kako tvrdi, „ne u velikom obimu“.

„Područje kojim gazduje ovo preduzeće obuhvata Grad Banja Luku, te opštine Čelinac i Laktaši i otvoreno je mnogobrojnim saobraćajnicama, od onih lokalnih do magistralnih puteva. Vrlo je teško čuvarima da čuvaju svoje zadužene rejone“, navodi Stanić. Na pitanja o teškom kriminalu u Bronzanom Majdanu, tvrdi da postoje različite službe kontrola od internih, republički i policije, a koje su nadležne za sprovođenje istrage, te da im ŠG Banja Luka stoji na raspolaganju.

Kada je u pitanju konkretno dio koji je u nekoliko navrata obišla i ekipa Inforadara, Stanić navodi da se radi o Poslovnoj jedinici Milosavka u kojoj je po zakonu urađen i plan i projekat za sječu šume, a kao najpovoljniji ponuđač bila je firma Brio iz Maslovara te da je „provedena sva procedura i započet rad na izvozu i sječi drvnih sortimenata“. Stanić kaže da je ova firma angažovana kako bi drvnu masu dovezla do „tvrdog kamionskog puta“ jer ŠG Banja Luka nema radnih mašina za ove poslove?! Priznaje da su protiv njih podnesene prijave zbog neregularnosti, ali kaže su sve „pale na sudu“.

Inforadar je, međutim, saznao da je sud vratio prijavu šumarskoj inspekciji na doradu, pa je slučaj ponovo na sudu. Direktor ŠG Banja Luka navodi da se sve radi u skladu sa zakonom, ali i dodaje da nema namjeru nikoga da brani. Za Štekovića kaže da je „krivično prijavljivan u više navrata“.

Šefa hapsila policija

Šef lokaliteta Bronzani Majdan Mile Kvočka, koji je odbio da se fotografiše, takođe negira bilo kakvu vezu sa kriminalom, naprotiv, za sebe tvrdi da je „borac protiv kriminala u šumama“. Međutim, priznaje je da je bio hapšen u akciji Lager, ali je ta istraga u međuvremenu obustavljena. Tvrdi da nema bespravne sječe u šumama na lokalitetu Bronzani Majdan, a negirao je i navode mještana da je u vrijeme izgradnje svoje vikendice radnike plaćao državnom šumom.

„Šteković i slični su ranije radili čuda i sada im smeta što više ne mogu činiti krivična djela u šumama i što su ostali bez prihoda“, kaže Kvočka.

Međutim, ono što ostaje nejasno jeste ukoliko su naši sagovornici toliki kriminalci kako ih opisuje, zašto nisu u međuvremenu procesuirani i osuđeni? Kvočka odgovara „da su lukavi i imaju dobre advokate.“

Prema podacima Policijske uprave BL, u prva četiri mjeseca ove godine zaplijenjeno je duplo više drvnih sortimenata nego u prethodne dvije godine zajedno, što ide u prilog tvrdnjama naših sagovornika.

„Utvrdili smo da je na staničnom području Bronzanog Majdana za vremenski period januar–april 2020. otkriveno ukupno šest krivičnih djela krađa (šumska krađa), u okviru kojih je oduzeto 288,22 kubnih metara drvnih sortimenata“, naveli su iz PU Banjaluka. Tokom 2018. zaplijenjeno je svega 40 kubnih metara drvnih sortimenata, a 2019. godine 101,30 kubnih metara.

U Okružnom javnom tužilaštvu Banja Luka Inforadaru je potvrđeno da postoji predmet koji se odnosi na kriminalne radnje na lokalitetu Bronzani Majdan.

Nekažnjeni kriminal

„Okružno javno tužilaštvo postupa po zaprimljenoj anonimnoj prijavi protiv više lica zaposlenih u ŠG Banja Luka, radna jedinica Bronzani Majdan, zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja iz člana 315. KZ RS. Predmet je u radu“, izjavila je Maja Đaković Vidović, portparol OJT Banjaluka.

Ekipa Inforadara je i u drugom obilasku nepristupačnih terena u šumama Bronzanog Majdana zatekla šumare i inspektora zbog prijave o bespravnoj sječi više desetina kubika. Na pitanje ima li kriminala, šumarski inspektor je samo odmahnuo rukom rekavši da nije ovlašten, no onda se otvorio.

„Eto prijava koju sam napisao protiv ŠG Banja Luka, na sudu sam ocrnjen zbog nje. Vratili su nam je kao nedorađenu i mi smo ponovo uradili svoj dio posla, ali odgovora iz suda još nema“, izjavio je šumarski inspektor.

Dok se šuma krade na svakom ćošku i uništavaju prirodna izvorišta pitke vode, biljni i životinjski svijet, sve ostaje nekažnjeno, a kriminalne grupe se bogate. Činjenica je da se bez zviždača nijedno krupno krivično djelo u šumama RS ne može otkriti, ukoliko se uopšte želi otkriti.

Istovremeno cijena drveta za ogrev raste. Nažalost, stabla hrastova i bukvi koja su krasila naše šume desetljećima gotovo da i ne postoje. Za one koji se žele uvjeriti neka samo uđu duboko u bilo koju šumu. Primjetiće široke puteve i ogoljene brežuljke koji svjedoče o razmjerama dugugodišnje pljačke, kao što se to najbolje vidi na snimcima drona kojeg smo podigli iznad Bronzanog Majdana.