Zašto bh. stručnjaci svjetskog glasa nisu pitani o nabavci medicinske opreme

Vanredna situacija u BiH zbog pandemije korona virusa “izrodila” je brojne afere kojima gotovo svakodnevno svjedočimo, ali je još jednom pokazala da naša zemlja ima itekako obrazovanih ljudi i naučnika koji da su konsultovani pri primjerice nabavci medicinskih aparata od životnog značaja za građane, zasigurno ne bismo bili u situaciji u kojoj smo danas.

Jedna od takvih afera je i ona da je iz džepova građana plaćeno oko 10.5 miliona KM za 100 respiratora, odnosno 80 koliko ih je stiglo u zemlju, a za koje je nakon provedenog vještačenja Tužilaštvo BiH i zvanično potvrdilo da su neupotrebljivi na odjelima intenzivne njege, odnosno za liječenje pacijenata oboljelih od COVID 19.

Poznati i priznati ekspert

Među prvim bh. stručnjacima koji se nije libio za medije rastumačiti karakteristike respiratora pristiglih u BiH 25. aprila, u kutijama s oznakom ACM 812A , bio je prof. dr. Almir Badnjević, koji je odmah kazao da je “navedeni model respirator koji se uglavnom koristi u hitnim slučajevima i hitnim kolima i ne koristi se na odjeljenjima intenzivne njege.”

Interesantno je da su mediji konsultovali svjetski priznate stručnjake, a da ih je vlast potpuno ignorisala i odluke neposredno vezane za naše živote prepustila laicima.

Inače, prof. dr. Almir Badnjević je doktor nauka iz oblasti koji djeluje u polju biomedicinskog inžinjeringa i ekspertnih sistema, čelnik Društva za medicinski i biološki inženjering u BiH i laboratorija za verifikaciju medicinske opreme “Verlab“ koja je mjeriteljska laboratorija koju je ovlastio Institut za mjeriteljstvo BiH i od 2015. godine pruža usluge ispitivanja i verifikacije medicinskih uređaja sa funkcijom mjerenja u Bosni i Hercegovini.

O kakvom stručnjaku je riječ govori i podatak da je Badnjević jedan od deset članova direktorata globalne divizije za kliničko inženjerstvo u Međunarodnoj federaciji za medicinsko i biološko inžinjerstvo, organizaciji UN-a koja uređuje pitanja kliničkog inženjerstva pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Također, prošlog mjeseca je imenovan u Upravni odbor tehničkog komiteta za standarde u oblasti zdravstvenih tehnologija pri IEEE institutu, jednoj od najvećih svjetskih profesionalnih organizacija posvećenih unapređenju tehnologije za korist čovječanstva.

Zanimljivo je da Komitet čini 14 osoba iz cijelog svijeta, a samo tri člana su i z Evrope, među kojima su Badnjević i još po jedan član iz Njemačke i Velike Britanije. Ovo su samo neke od titula i zvanja kojima se Badnjević “zakitio” proteklih godina, a koji su jako prepoznati i upotrebljivi u svijetu, a vrlo malo u našoj zemlji.

Isplivali podobni

Jer, da nije tako, zasigurno bi Badnjević od samog početka krize u vezi s pandemijom korona virusa bio konsultiran u vezi s nabavkom medicinske opreme, barem u slučajevima kada su odlučivali da takve poslove povjeravaju firmama koje se bave poljoprivredom ili proizvodnjom namještaja, kao što smo imali situaciju kod uvoza sad već znamo neupotrebljivih respiratora ili testova o kojima se također vodi istraga.

Sa druge strane kroz odbore u kojima je na najvišim pozicijama bio je konstantno uključen u radu najviših svjetskih tijela poput SZO i američkog FDA (Food and Drugs Administration) po pitanjima medicinske opreme i uopšteno kliničkog inžinjeringa.

Nažalost, osim što stručnjaci poput Badnjevića ili profesora doktora Ismeta Suljevića, poznatog anesteziologa, nisu konsultirani pri nabavci medicinske opreme, nadležni nisu reagirali ni na njihove ocjene i mišljenja koje su iznijeli o respiratorima u medijima na osnovu njihovih oznaka, a koja su potvrđene i jednim dijelom istrage Tužilaštva BiH.

Ovo svakako može biti satisfakcija svima onima koji su ukazivali na neopravdanost nabave ovakvih aparata, ali ne može nikako biti zadovoljština niti biti praksa ubuduće za društvo u kojem i pored pametnih, stručnih i sposobnih ljudi u “utakmicama” koje organizuje vlast, uvijek pobjeđuju podobni.

Stoga , konačno se mora promijeniti sistem u kojem naši najvrijedniji stručnjaci čija su mišljenja i ekspertize priznati na institucionalnom nivou svugdje u svijetu izuzev u svojoj zemlji i gdje njihovo znanje i kapaciteti nisu iskorišteni na štetu svih nas.

Autor: S. Degirmendžić/Fokus.ba