Naučnici otklonili sve dileme: Koliko virus ostaje na površinama i koliko bi ga trebalo biti da bi nas zarazio

Sve više ljudi ostaje u svojim domovima kako bi izbjegli kontakt s onima potencijalno zaraženima virusom Covida-19. Ali u svjetlu nedavnih izvještaja američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u kojem stoji da je RNA koronavirusa pronađen na kruzeru “Diamond Princess” čak 17 dana nakon što su otišli svi putnici, postavlja se pitanje koje su potencijalni opasnosti dostave paketa, kupovine namirnica i dodirivanja površina.

O tome su za “Guardian” svoje mišljenje iznijeli doktor Akiko Ivasaki, imunolog s Univerziteta Yale i doktorica Julia Markus, epidemiologinja s Harvarda. 

Znači li izvještaj s “Diamond Proncessa” da virus ostaje na površinama i do 17 dana?

Dr. Julija Markus: “Tokom istrage CDC-a pronađeni su dijelovi RNA virusa (ribonukleinska kiselina koja nosi genetske informacije o virusu) u kabinama koje još nisu bile očišćene. Ali da budemo skroz jasni, to znači da je virus detektiran, ali ne mora značiti da bi se neko zarazio dodirivanjem tih površina.”

Dr. Akiko Ivasaki: “To samo znači da su dijelovi virusa ostali na površinama. Virus treba mnoge druge komponente da bi se moglo reći da je nedirnut. Ako imate djeliće RNA, to nije cijeli virus. Trebate cijeli netaknuti genom. Malo RNA ne znači da postoji infekcija.” 

Koliko dugo virus može preživjeti na površinama?

Markus: “Medicinski časopis ‘New England’ upravo je objavio studiju u kojoj je testirano koliko dugo virus može ostati stabilan na raznim površinama u kontrolioranim laboratorijskim uvjetima. Ustanovili su da se virus može detektirati četiri sata na bakru, na kartonu 24 sata, a na plastici i do 72 sata. Ali važno je istaći da se količina virusa rapidno smanjuje na svim površinama, pa se vjerovatno smanjuje i mogućnost zaraze dodirivanjem tih površina.”

Možemo li se zaraziti samo djelićem virusa?

Ivasaki: “Potrebna je određena količina virusnih čestica kojoj morate biti izloženi da biste se zarazili. Ako na prstu imate samo jednu česticu virusa, nije vjerojatno da ćete se inficirati. Neki su virusi vrlo potentni pa je dovoljno tek 10 čestica da biste se zarazili, a kod nekih drugih potrebni su milioni. Što ste manjoj količini virusa izloženi, manja je šansa za zarazu. Zato je važno koliko virusa ostaje na površinama.”

Ima li razlike u tome je li se neko zarazio preko kontaminirane površine ili kontaktom sa zaraženom osobom?

Markus: “Koliko sada znamo, mnogo se lakše zaraziti kontaktom sa zaraženom osobom nego dodirivanjem inficiranih površina. No, svejedno je važno paziti šta dodirujemo, pogotovo radi li se o površinama koje dodiruje mnogo ljudi, te pažljivo oprati ruke nakon dodirivanja stvari. Naprimjer, javni prijevoz i trgovine s namirnicama posebno su opasni.” 

Ivasaki: “Virus je prilično stabilan na površinama poput plastike i metala na kojima mogu ostati i nekoliko dana. Stoga je moguće da neko zaražen ostavi viruse na površini koju onda dotakne neko drugi i potom dotakne svoje lice.”

Postoji li opasnost da se zarazimo preko namirnica iz trgovine ili paketa koji su nam dostavljeni?

Markus: “Ta opasnost je mala, ali postoji. Ako je dostavljač zaražen, to može biti put transmisije. Preporučio bih da svaki put kad vam neko novi dolazi u kuću, pažljivo operete ruke.”

Ivasaki: “‘Virus je dosta stabilan na kartonu. Jednom kad preuzmete pakete, brzo ih otvorite, operite ruke i ne dodirujte lice. Takvim mjerama možete smanjiti opasnost od zaraze.”

Imate li kakve savjete za čišćenje površina? 

Markus: “Dobro je rutinski čistiti sve površine koje se često dodiruju, poput šteka od vrata i WC-a. Obična sredstva za čišćenje su uspješna, uključujući izbjeljivač i alkohol, s tim da alkoholna sredstva moraju sadržavati bar 70 posto alkohola. Ako je nekome u vašoj porodici dijagnosticiran Covid-19, tada čišćenje i dezinficiranje postaje još važnije.”

Ivasaki: “Administracija za hranu i lijekove (FDA) izdala je popis proizvoda za koje se zna da uspješno uklanjaju Covid-19. Virus neće preživjeti u sapunici i alkoholu.”

Avaz