Zašto svi nesvjesno dodirujemo lice rukama

Ponašanje koje nas razlikuju od životinjskog svijeta može biti prilično zabrinjavajuće za vrijeme epidemije neke bolesti, a to je nesvjesno dodirivanje lica. Ljudi su među rijetkim vrstama koje su poznate po tome da dodiruju lice, a da toga nisu svjesni, što doprinosi širenju bolesti, poput aktuelnog koronavirusa.

Svjesni opasnosti

Studije su pokazale da smo posebno skloni dodirivanju brade i područja oko usta, nosa i očiju. Kada je posrijedi bolest poput koronavirusa, recept je to za njegov brzi prijenos. Studija iz 2015. godine koja je proučavala ponašanje australskih studenata medicine pokazala je da se čak ni oni nisu uspjeli othrvati tom porivu. 

Neka su istraživanja pokazala da kontakt kože na kožu rezultira oslobađanje hormona oksitocin

Iako bi upravo studenti medicine trebali biti svjesniji opasnosti u odnosu na ostale, studija je pokazala da su lice dodirnuli prosječno 23 puta za sat, posebno usta, nos i oči.

Ljudima i nekim primatima ne uspijeva ne dodirivati se nesvjesno po licu, a to je, čini se, povezano s načinom na koji smo se razvijali. I dok većina vrsta dodiruje lice radi dotjerivanja ili da bi otjerala razne dosadne štetočine, ljudi i neki primati to čine iz drugih razloga.

Smanjuje stres

– Ponekad je riječ o svojevrsnom mehanizmu smirivanja, kažu psiholozi s kalifornijskog univerziteta u Berkliju.  

Neka su istraživanja pokazala da kontakt kože na kožu rezultira oslobađanje hormona oksitocina, što može doprinijeti smanjenju stresa i postizanju većeg spokoja.

Motivacija za nošenje maski

Za neke zdravstvene stručnjake sklonost dodirivanju lica trebala bi rezultirati većom motivacijom za korištenje maski kao zaštite protiv koronavirusa. Nošenje maske može smanjiti sklonost ljudi da dodiruju lice, što je veliki izvor zaraze ako izostane odgovarajuća higijena ruku, smatraju virolozi s Univerziteta u Lidsu. 

Šta poduzeti

Bihevioralni naučnik Majkl Helsvort (Michael Hallsworth), profesor na Univerzitetu Kolumbija, kaže da je savjet vrlo teško pretočiti u praksu.

– Kazati ljudima da ne rade nešto što se događa nesvjesno uobičajen je problem. Puno je lakše ljudima savjetovati da češće peru ruke nego ih navesti da rjeđe dodiruju lice. Nećete imati uspjeha ako nekome samo kažete: „Ne čini podsvjestan pokret“ – kazao je Helsvort.

Avaz