Ništa bez kredita: Bh. građani na kredit ovo najviše kupuju

Krpe kraj s krajem, jedva preživljavaju, a svaki novi dan je i nova neizvjesnost. Ovako žive građani u BIH, kažu brojke.

Piše: Azra Hadžić/Hayat

Prema dostupnim podacima Centralne banke BiH, ukupna masa kredita u Bosni i Hercegovini iznosi 20,6 milijardi KM. Na kredite stanovništvu odnosi se 9,9 milijardi KM, a na kredite privredi 8,9 milijadri KM.

Ostatak do ukupnih 20,6 milijardi KM se odnosi na kredite koje su komercijalne banke odobrile vladama entiteta, kantona, općina, fondovima socijalne zaštite, javnim preduzećima.

Prema podacima Agencije za bankarstvo RS-a za devet mjeseci 2019.godine Svaki stanovnik RS-a zadužen je za iznos 2.929 KM. Uzimanje kredita je u porastu, jer je zaduženost po stanovniku RS na kraju 2018. godine iznosila 2.709 KM.

Najveće učešće u ukupnim kreditima i dalje imaju krediti dati građanima.

Za isti period, od 9 mjeseci 2019. u Federaciji BiH ukupni krediti iznose 14,9 milijardi KM i isti su ostvarili rast u iznosu od 580,9 miliona KM ili 4,1% u odnosu na kraj 2018.godine.

Krediti odobreni stanovništvu imaju rast za 469,7 miliona KM ili 6,9% u odnosu na kraj 2018.godine.

Najveće učešće kod kredita odobrenih stanovništvu u odnosu na ukupne kredite imaju krediti za opću potrošnju i krediti odobreni za stambene potrebe.

Struktura svih kredita odobrenih stanovništvu za različte namjene, prema podacima koje smo dobili od Agencije za bankarstvo Federacije BiH izgleda ovako:

– stambeni krediti – 1,3 milijarde KM sa učešćem od 17,2%

–  krediti za male zanate i mali biznis – 87 miliona KM sa učešćem od 1,2%

– krediti poljoprivredi – 19 miliona KM sa učešćem od 0,3%

–  krediti odobreni za potrošna dobra – 5,5 milijardi KM sa učešćem od 75,3%

– krediti odobreni za ostale namjene – 440 miliona KM sa učešćem od 6,0%

To što je najveći broj kredita usmjeren na stanovništvo i što veliki udio imaju krediti za opću potrošnju, potvrđuje činjenicu teškog života u našoj zemlji kaže ekonomski analitičar Damir Miljević.

– To je u prvom redu posljedica toga što životni standard stanovništva opada i on je u zadnjih 10 god niži za jedno 20%, ukoliko se mjeri odnosom potrošačke korpe i prosječne plate. S druge strane, građani da bi održali taj standard života od prije 10 godina odnosno da bi preživjeli uzimaju uglavnom potrošačke kredite.

Odraz sve lošije državne ekonomije, loša politička situacija, nemogućnost napretka, razvitka, sve dublji jaz među bogatim i onim stanovništvom koji jedva preživljava, uzrokovano korupcijom, i brojnim drugim faktorima, vjerovatno, uzroci su ovakvih brojki.

No, bilo kako bilo, da bi skrpili kraj s krajem i omogućili osnovne potrebe za sebe i svoje porodice, činjenica je, građani BiH, sve se više zadužuju.

S obzirom na to da im često prihodi nisu dovoljni da pokriju troškove života, zaduživanje može biti još veće.

No, dođe li do problema pri vraćanju novca bankama, u problemu će biti i banke i građani.