U BiH od zagađenja zraka godišnje prerano umre 3.300 ljudi!

U Bosni i Hercegovini od posljedica izloženosti ambijentalnom zagađenju zraka s PM2.5 svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi, a devet posto ukupnog godišnjeg mortaliteta u BiH može pripisati zagađenju zraka, navodi se u izvještaju Svjetske banke o upravljanju zagađenjem zraka u BiH, prenosi Anadolu Agency (AA).

Gradovi u Bosni i Hercegovini (BiH) se suočavaju s visokim ambijentalnim koncentracijama po zdravlje štetnih sitnih čestica koje zagađuju zrak. Ovo je jedan u nizu od tri izvještaja o upravljanju kvalitetom zraka u Bosni i Hercegovini, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.

Istaknuto je kako stanovništvo BiH, kao i stanovništvo Balkana i istočne Evrope, obično udiše više otrovnih čestica iz zagađenog zraka nego što udišu njihovi susjedi u zapadnoj Evropi. Razlog tome je nedostatak politika smanjenja zagađenja zraka i veća upotreba čvrstih goriva za grijanje i kuhanje. Odnosno mnogo je više peći na drva i ugalj u stanovima i kućama u istočnoevropskim i balkanskim zemljama nego u ostatku kontinenta.

Zapadna Evropa uglavnom prestaje koristiti termoelektrane (ili se barem obavezala na smanjenje potrošnje uglja u svrhu ispunjavanja klimatskih ciljeva), ali one se na Balkanu i u istočnoj Evropi još uvijek koriste u značajnoj mjeri. Zapravo, u regiji Balkana je smješten veliki broj postrojenja na ugalj i lignit, kao i 7 od 10 najviše zagađujućih termoelektrana u Evropi.

Izloženost česticama PM2.5 je naročito opasna po ljudsko zdravlje, jer te čestice zadiru duboko u pluća i krvotok, izazivajući bolest i smrt. Zato one mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje, kao što su infekcije donjih disajnih organa; rak dušnika, bronhija i pluća; ishemična bolest srca; moždani udar; te hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP). Osim što izazivaju bol i patnju, preuranjena smrt i bolesti uzrokovane zagađenjem zraka rezultiraju i povećanim rashodima u zdravstvu i padom produktivnosti radne snage. U BiH prosječne godišnje ambijentalne koncentracije PM2.5 često višestruko prelaze gornje dozvoljene granice po bh. standardnima kvaliteta zraka (20 µg/m3) i po smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o vrijednostima kvaliteta zraka (10 µg/m3).

Ovaj izvještaj procjenjuje da u BiH od posljedica izloženosti ambijentalnom zagađenju zraka s PM2.5 svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi. Oko 16 posto ovog tereta bolesti otpada na Sarajevo i Banjaluku. Danak smrti je više nego dvostruko veći od smrtnosti vezane za AAP u Sjevernoj Makedoniji (1.600 smrti) i više nego četvorostruko veći od smrtnosti vezane za AAP na Kosovu (760 smrti). Ova analiza pokazuje da se 9 posto ukupnog godišnjeg mortaliteta u BiH može pripisati zagađenju zraka. Oko 81 posto od 3.300 smrtnih slučajeva povezanih s AAP u BiH je uzrokovano kardiovaskularnim bolestima.

Većina smrti povezanih s AAP se javlja kod ljudi starih 50 i više godina. Oko 68 posto ishemične bolesti srca i 57 posto moždanih udara uzrokovanih AAP se javlja kod ljudi starijih od 70 godina.

Kardiovaskularne bolesti uglavnom pogađaju ljude starije od 65 godina, što ukazuje da mjere ublažavanja za smanjenje uticaja zagađenja zraka na zdravlje ljudi u BiH trebaju biti fokusirane na ovu podgrupu stanovništva.
Kada je riječ o aspektima politike i institucionalnim aspektima upravljanja kvalitetom zraka u Bosni i Hercegovini, navedeno je kako su kontinuirane aktivnosti BiH na unapređenju upravljanja kvalitetom zraka (AQM) pojačane programima i projektima koje provode domaće institucije same ili uz podršku vanjskih agencija, u cilju rješavanja pitanja kvaliteta zraka i harmonizacije okolišnog zakonodavstva u zemlji sa zakonodavstvom EU.

Za učinkovito rješavanje pitanja zagađenja zraka na nivou zemlje potrebni su i formalni mehanizmi vertikalne i interresorne koordinacije. Iako postoji određena neformalna koordinacija između organizacija nadležnih za upravljanje zagađenjem zraka u FBiH, RS i BD, to nije zamjena za institucionalnu koordinaciju.

BiH bi trebala provesti specifične mjere nadogradnje zakonskog okvira u pravcu smanjenja zagađenja iz stacionarnih i mobilnih izvora. Neka od specifičnih područja koja se trebaju obuhvatiti uključuju: (a) provođenje vremenski određenih aktivnosti za usklađivanje standarda kvaliteta tečnih goriva sa zakonodavstvom EU u cijeloj zemlji, uključujući benzin, lož-ulje i dizel; (b) uvođenje strožijih standarda kvaliteta čvrstih goriva koja se koriste u domaćinstvima (sadašnji propisi zahtijevaju da ugalj koji se koristi u domaćinstvima ima ukupni sadržaj sumpora manji od 2,5 posto težine, a omogućava općinama da usvoje strožije kriterije; ilustracije radi, ugalj koji se u Irskoj prodaje za grijanje domaćinstava mora imati sadržaj sumpora manji od 0,7 posto težine); (c) zatvaranje zakonskih koje omogućavaju stacionarnim izvorima, počev od velikih postrojenja, rad bez neophodne opreme za kontrolu zagađenja, kao i rad uz kršenje standarda emisije; i (d) nadovezujući se na aktivnosti zemlje na uvođenju mjera za ograničavanje uvoza vozila koja ne zadovoljavaju standard Euro 4 – mogu se primijeniti i dodatne mjere u smislu preispitivanja i donošenja propisa na nivou zemlje za uspostavljanje programa obaveznog monitoringa i inspekcije, za bolje uvezivanje cijene godišnjeg eko-testa i karakteristika (Euro) emisije vozila, što bi potaklo vlasnike vozila na zamjenu starijih vozila onima koja manje zagađuju.

Naglašeno je kako bi BiH mogla povećati efikasnost fondova za okoliš u pružanju podrške za smanjenje zagađenja zraka. Učinkovito rješavanje pitanja zagađenja zraka u BiH će zahtijevati intervencije u oblasti politika i institucija te investicije u raznim sektorima, uključujući stambeni i transportni, koji utiču na kvalitet zraka.

Učinkovito rješavanje pitanja zagađenja zraka zahtjeva strateške, integrirane pristupe i rješenja prikladne za konkretan grad ili geografsko okruženje i različite aktere