Pregled događaja koji su obilježili 2019. godinu u Bosni i Hercegovini

Cijela 2019. godina, koju smo ispratili, protekla je u znaku procesa formiranja vlasti na državnom i federalnom nivou da bi tek koncem godine bilo formirano Vijeća ministara Bosne i Hercegovine dok na federalnom nivou taj posao još uvijek nije završen.

• Opći parlamentarni izbori održani su još u oktobru 2018. godine u godini kada je BiH dobila i zeleno svjetlo za aktivaciju Akcijskog plana za članstvo (MAP) u Sjevernoatlantskom savezu (NATO) uz uvjet da u sjedište tog vojnopolitičkog saveza dostavi Godišnji nacionalni plan (ANP).

Upravo taj dokument u narednih godinu dana izazvat će brojne političke nesuglasice, ponajprije jer su mu se žestoko usprotivili politički predstavnici bh. entiteta Republika Srpska pozivajući se na vojnu neutralnost, ali i tvrdeći da će to značiti opredjeljenost BiH za članstvo u NATO-u, što oni odlučno odbacuju.

Međutim, stranke sa sjedištem u Federaciji BiH upravo su slanje ANP-a u Brisel postavile kao uvjet za formiranje vlasti na državnom nivou. Kompromis je postignut krajem novembra kada su članovi Predsjedništva BiH, uz posredovanje međunarodnih dužnosnika, odlučili da će dan nakon imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara u Brisel biti poslan dokument nazvan Program reformi.

• I ovu  godinu obilježile su masovne migracije. BiH se nastavila suočavati s tim izazovom nakon što je kroz zemlju prošlo oko 29.000 migranata, većinom muškaraca u dobi od 18 do 40 godina.

Prihvatni centri nisu mogli odgovoriti tolikom broju zbog čega je napravljen improvizirani kamp Vučjak u Unsko-sanskom kantonu, a upravo taj kamp kritizirali su svi međunarodni dužnosnici koji se bave pitanjem migracija pozivajući bh. vlasti da iznađu rješenje za osobe smještene u tom nehumanom prostoru.

Taj kamp, čije su slike obišle cijeli svijet, konačno je zatvoren koncem godine, a migranti su raspoređeni u prihvatne centre, iako su mnogo puta najavili da neće odustati od takozvanog “Game-a”, odnosno prelaska granice BiH i odlaska u zemlje Evropske unije.

• Vlast u Federaciji BiH ove godine posebnu pažnju posvetila je penzionerima i demobilisanim borcima. Nakon više godina protesta i nezadovoljstva kojeg su iskazali bh. branitelji u Federalnom parlamentu usvojen je Zakon o pravima demobilisanih boraca.

Tim zakonom borci su ostvarili ukupno 16 prava među kojima je pravo na egzistencijalnu naknadu. Proširena su im prava na liječenje, zdravstvenu zaštitu, kao i pravo na pomoć u slučaju smrti užeg člana porodice.

• Bosna i Hercegovina ugostila je ove godine, od 7. do 9. maja Godišnji sastanak Odbora guvernera Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kada je održana i investicijska konferencija i biznis forum, događaji koje su bh. dužnosnici ocijenili kao najvažnije u oblasti ekonomije u posljednjem desetljeću.

Skupu je prisustvovalo više od 3.000 učesnika, 70 delegacija guvernera EBRD-a, poslovne delegacije, privrednici iz više od 70 zemalja. Više od 600 prisutnih bilo je direktno iz poslovne zajednice izvan BiH, a održano je i 49 različitih sastanaka, konferencija, foruma i sesija na šest lokacija.

• No, ove godine 10. jula u ponoć Aluminij ostao je bez napajanja električnom energijom, čime je prekinuta proizvodnja u ovom nekadašnjem industrijskom gigantu.

Kompanija je generirala oko 200 miliona eura duga najviše prema Elektroprivredi HZHB, a upravo je cijena električne energije mostarski Aluminij, koji je zapošljavao 900 ljudi, odvela u kolaps.

Koncem godine uručena su rješenja o tehnološkom višku za najveći broj preostalih uposlenika Aluminija (170), dok je početkom septembra od nekadašnjih 900 zaposlenika njih 600 dobilo otpremnine i rješenja o prestanku radnog odnosa.

• Ove godine prošireno je tržište za izvoz bh. proizvoda. Na tržište Evropske unije omogućen je izvoz pilećeg mesa, jaja i mlijeka, dok je na tržište Turske moguće izvesti juneće meso, a na tržište Rusije voće.

• Tokom 2019. godine nastavljena je izgradnja dionica na Koridoru V-c, a potpisani su i ugovori za izgradnju mostova i dionica kroz Hercegovinu u vrijednosti od oko 85 miliona eura.

• U ovoj godini nastavljen je trend porasta broja turista u cijeloj BiH, posebno iz Narodne Republike Kine, Turske, arapskih te susjednih zemalja, a očekuje se da će broj turista premašiti brojku od 1,6 miliona te da će biti ostvareno više od 3,2 miliona noćenja.

• U februaru su Sarajevo i Istočno Sarajevo organizirali najveći poslijeratni sportski događaj u Bosni i Hercegovini – Evropski omladinski festival (EYOF) koji je okupio 1.500 mladih sportista iz 46 evropskih zemalja. Ceremonija otvaranja upriličena 10. februara na najvećem bh. stadionu ozvaničila je posljednju fazu desetogodišnjeg projekta koji je 2009. godine započeo Olimpijski komitet BiH.

Bio je to jedan od događaja kojima je pokazano domaćoj, regionalnoj, evropskoj i svjetskoj javnosti da se u BiH može organizirati veliki svjetski sportski događaj.

Kada su u pitanju najveći sportski uspjesi u Bosni i Hercegovini ove godine svakako se izdvaja historijski plasman rukometne reprezentacije BiH na Evropsko prvenstvo koje će biti održano u januaru 2020. godine te srebrena medalja najboljeg bh. atletičara Amela Tuke u utrci na 800 metara na Svjetskom prvenstvu u Dohi.

Za razliku od rukometne reprezentacije, nogometna reprezentacija BiH nije se uspjela kroz kvalifikacije, plasirati na Evropske prvenstvo, što je koštalo posla i selektora Roberta Prosinečkog. Nogometaši BiH će imati još jednu šansu da kroz baraž Lige nacija u martu 2020. godine izbore plaman, a s klupe će ih voditi proslavljeni bh. stručnjak Dušan Bajević.

• Početak septembra u BiH obilježilo je održavanje prve povorke ponosa LGBTIQ zajednice pod sloganom “Ima izać”. Bez ijednog incidenata, ali uz jake mjere sigurnosti, učesnici su prošetali od početne tačke u centru grada do Trga Bosne i Hercegovine na Marindvoru gdje je smješteno nekoliko najvažnijih državnih institucija.

Ukazano je da su pripadnici LBGTIQ zajednice izloženi diskriminaciji u društvu. Istaknuto je da je zagovaranje punog poštivanja ljudskih prava i identiteta lezbejki, gejeva, biseksualnih, trans i interspolnih i queer (LGBTIQ) osoba, orijentirano ka otklanjanju predrasuda i stereotipa te institucionalnoj i sistemskoj zaštiti prava ovih osoba.

• U 2019. godini, tačnije 22. decembra, obilježena je neslavna deseta godišnjica od kada je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio odluku u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH” u kojoj je rečeno da je Ustav BiH diskriminatorski jer ne dozvoljava nekonstitutivnim narodima da se kandidiraju za funkciju člana Predsjedništva ili delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Dervo Sjedić, uime romske zajednice u BiH, te Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH podnijeli su apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava upozoravajući na diskriminatorske odredbe najvišeg akta u BiH, ali ova presuda još uvijek nije implementirana.

• Sve u svemu, ova godina donijela je rješenje nekih dugogodišnjih pitanja, ali bh. vlastima ostavit će i mnogo onih s kojima će se morati uhvatiti u koštac u narednim godinama.