Uloženo 55 miliona, jesu li više profitirali poslodavci nego nezasposleni?

Ured za reviziju institucija u FBiH proveo je reviziju učinka o temi “Upravljanje programima sufinansiranja zapošljavanja”, s ciljem da ispita da li je Federalni zavod za zapošljavanje efikasno upravljao programima sufinansiranja zapošljavanja.

Predmet ispitivanja revizije bili su programi sufinansiranja zapošljavanja koje je kreirao i finansirao Zavod u periodu 2015-2018. godine.

Riječ je o najzastupljenijim programima aktivne politike zapošljavanja koje je FZZZ realizirao u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje, s namjerom ublažavanja problema nezaposlenosti s kojim se suočava naša zemlja.

– Nalazi revizije ukazuju na to da nije osigurano efikasno upravljanje programima sufinansiranja zapošljavanja koji se realizuju dugi niz godina i u koje su uložena značajna javna sredstva. Tako je FZZZ, u periodu 2015-2018. godine, od ukupno utrošenih oko 90,1 milion KM za mjere aktivne politike zapošljavanja, sredstva u iznosu od cca 55,3 miliona KM utrošio u programe sufinansiranja zapošljavanja, koji su bili predmet revizije – navedeno je u izvještaju.

Dalje je objašnjeno kako je svaki od realiziranih programa imao veliki broj različitih poticajnih mjera, čija realizacija se prenosila na period od više godina.

Federalni zavod za zapošljavanje započinjao je sa realizacijom novih programa, a da prethodno nije završio programe započete u ranijim godinama, piše Faktor.ba.

– Realizacija programa nije bila u skladu sa planiranim finansijskim sredstvima, tako da je do kraja 2018. godine realizirano samo 55 posto planiranih sredstava za programe iz perioda 2015-2018. godine. Ovakav način planiranja i realizacije programa značajno otežava kontrolu i praćenje realizacije programa i onemogućava odgovarajuće praćenje efekata programa koji su realizovani u posmatranim godinama – zaključili su federalni revizori.

Federalni zavod za zapošljavanje: Imaju li kontrolu nad utroškom novca?

Iako su programi sufinansiranja zapošljavanja prevashodno trebali biti namijenjeni zapošljavanju teže zapošljivih i dugoročno nezaposlenih osoba, konstatirano je da programi nisu bili adekvatno ciljani i usmjeravani na zapošljavanje nezaposlenih osoba iz ovih ciljnih grupa.

Analizom ciljeva poticajnih mjera u koje je uloženo najviše sredstava konstatirano da su programi sufinansiranja zapošljavanja bili usmjereni na kratkoročno zapošljavanje nezaposlenih osoba, najčešće šest, odnosno 12 mjeseci,  bez obzira na dob, period nezaposlenosti…

Analizom načina realizacije programa utvrđeno je da su programi bili više orijentisani na poslodavce nego na nezaposlene osobe.

Također, poslodavci su većinom samostalno birali koga će zaposliti, a nisu uspostavljeni ni odgovarajući kriteriji za učešće poslodavaca u programima sufinansiranja zapošljavanja.

Zbog toga se često dešavalo da isti poslodavci iz godine u godinu koriste sredstva programa, bez obaveze da dugoročnije zaposle sufinansiranu osobu.

– Podaci o planiranju, realizaciji i efektima programa nisu precizni, sveobuhvatni i uporedivi. U ovakvim okolnostima realizacije programa upitno je da li FZZZ i njegovi organi upravljanja imaju odgovarajuću kontrolu nad realizacijom programa i utroškom sredstava  – navedeno je dalje u izvještaju.

Utvrđeno je da FZZZ u posmatranim godinama nije uveo redovnu praksu praćenja efekata svih realizovanih programa sufinansiranja zapošljavanja.

Od pet programa sufinansiranja zapošljavanja iz perioda 2015-2018. godine, koji su sadržavali veći broj pojedinačnih mjera, izvršena je samo evaluacija programa sufinansiranja zapošljavanja iz 2016. godine, i to u okviru Projekta podrške zapošljavanju Svjetske banke.

Međutim ni ova evaluacija ne pruža jasne podatke o stvarnom učinku programa, kako na nezaposlene osobe tako i na smanjenje ukupne nezaposlenosti.

Uzimajući u obzir stanje u oblasti zapošljavanja, Ured za reviziju institucija u FBiH cijeni potrebnim da se što hitnije pristupi rješavanju pitanja planiranja, realizacije, kontrole i izvještavanja o programima sufinansiranja zapošljavanja.