U svoj Kastel do sada ugradio 60.000 kamenčića iz Tešnja

Banjalučanin Hamid Katana (77) na porodičnom imanju u Čelincu posljednjih 14 godina strpljivo gradi repliku čuvene banjalučke tvrđave Kastel. Do sada je neimarski ugradio više od 60 hiljada kamenčića, građevinskog materijala koji maksuz, samo za ove namjene, nabavlja u Tešnju. U svom Kastelu sagradio je i arenu. 

Dva potoka

– Možda će se neko buniti i reći da nije bilo arene, a ja te iste pitam odakle znaju da nije. Ima naznaka da je bila, ali ne od kamena, već od drveta. Vjerovatno je služila za to da se narod tu okupi i zabavi, da mu vlastela lakše kaže da će povećati ili smanjiti porez – pojašnjava Katana nove dijelove građevine.

Kastel nimalo slučajno nije odabrao, jer, kako kaže, rođen je na pedesetak metara od gradskog mosta, a dan je počinjao pogledom na Vrbasku kulu. Nju je prvu sagradio, a onda polako godinama dodavao dio po dio. Poluozbiljno tvrdi da svoju tvrđavu neće tako brzo završavati, jer ne zna šta bi onda radio.

• Napravio i arenu Foto: (Arhiv)

– To mi je hobi i velika ljubav. Još iz djetinjstva – kaže Hamid i dodaje da mu oni koji vide maketu Kastela jedino zamjeraju što ga nije napravio na nekoj ploči pa da se može premjestiti, kako bi se ovom čudu modelarstva mogli i drugi diviti.

Uz Kastel je napravio i dvorac, onaj iz serije „Poaro“, pa potom kulu koja liči na onu počiteljsku, a tu su i vodenica i još neka kamena zdanja. Na imanju su i dva potoka, a oko njih se šeta ukrasna živina.

Dobra volja

Ima patuljaste koze, neobične male kineske prepelice, golubove, jednog ježa i kornjaču, na radost šestero unuka. A posebna priča su smaragdne patke, jato od šest komada, koje budno „nadgledaju“ Hamidov rad.

– Stalno su uz mene. Sjedim na Kastelu, a one leže tu u blizini. Kada ja pođem na spavanju, odgegaju se i one u svoj boks – govori Hamid, poručujući da je za sve što radi potrebna samo dobra volja, i ništa više.

Vratiti đuđana

Hamid priča da se uzgajivači ukrasne živine okupljeni u udruženjima iz Tešnja, Modriče, Doboja, Banje Luke… trude da vrate pravog bosanskog pijetla đuđana, rasu za koju kaže da se pomalo vremenom izgubila.

– On je nizak rastom, ima tri boje i kratke noge. Bez velikog repa i krijeste. To je po sjećanju, a sad nam je najvažnije saznati kakav je zaista bio – kaže Hamid.

AVAZ