Novac od putarine ne krpi puteve, nego hrani one na budžetskim jaslama

BiH je od 2006. do danas po osnovu akciza na naftu i naftne derivate i putarina prikupila preko 10 milijardi konvertibilnih maraka

Novac prikupljen od putarina i akciza ne troši se za izgradnju i održavanje puteva i autoputeva, već se sa tim parama krpe budžeti, komentariše ekonomista Zoran Pavlović za Radio Slobodna Evropa.

“Zaista je netransparentno trošenje tih sredstava, bez ikakve predstave ili jasne informacije o načinu na koji su utrošena ili uložena, a naravno putna infrastruktura nije ništa bolja i pored svih tih prikupljenih novaca. Zbog toga imamo enormnu administraciju, imamo enormno skup i veliki vozni park u javnim institucijama sa skoro 10.000 vozila u BiH, a novi putevi i novi kilometri autoputeva se grade iz kredita”, smatra Pavlović.

BiH je od 2006. do danas po osnovu akciza na naftu i naftne derivate i putarina prikupila preko 10 milijardi konvertibilnih maraka (KM) (oko pet milijardi eura), a od tog novca izgrađeno je oko 200 kilometara autoputeva. Autoputevi su uglavnom građeni kreditima, a vrlo malo sredstava je uloženo u obnovu i izgradnju ostalih saobraćajnica.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, od 2006. pa do sredine ove godine, po osnovu akciza na prodanu naftu i naftne derivate koja iznosi od 0,30-0,45 feninga po litri goriva prikupljeno je ukupno šest milijardi i 88 miliona maraka.

U istom periodu prikupljeno je dvije milijarde i 603 miliona maraka od putarine za održavanje puteva koja iznosi 0,15 KM po litri goriva.

Takođe, po osnovu putarine za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju ostalih puteva koja iznosi 0,25 KM po litri goriva, u periodu od 2009. do sredine 2019. godine prikupljena je milijarda i 651 miliona KM.

BiH ima najlošije puteve u Evropi, jer se prikupljeni novac ne troši za izgradnju i rekonstrukciju putne infrastrukture već za krpljenje budžeta, slažu se i prevoznici.

“Bukvalno najlošiji putevi i najgore dionice su u Hercegovini, zatim dionice koje su najfrekventnije prema Prijedoru, Novom Gradu i Prnjavoru gdje su zaista loši putevi i gdje se ne ulaže u njih apsolutno ništa”, kaže predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske Nikola Grbić.

Bolja situacija nije ni u Federaciji BiH, tvrdi Nedžad Siočić, predsjednik Grupacije poslodavaca prevoznika u drumskom saobraćaju Federacije.

“Imamo velike probleme na putu između Tuzle i Sarajeva, zatim put između Zenice-Ključa i dalje prema Bihaću, takođe put prema Goraždu, a da ne govorim ovu situaciju vezanu za radove na tunelima. Tu imamo trenutno problem sa tunelom Vranduk gdje su izuzetno veliki zastoji u saobraćaju. Sličnu situaciju imamo na Ormanici i na putu između Srebrenika porema Orašju”, ističe Siočić.

Da su bh. ceste u katastrofalnom stanju potvrdio je u svom istraživanju iz prošle godine i Svjetski ekonomski forum, koji je BiH stavio na 109. mjesto od 137 zemalja svijeta po kvalitetu saobraćajnica, po čemu je najlošija rangirana zemlja regiona, ali i Evrope.

Sagovornici RSE tvrde da je BiH mogla imati tri puta više kilometara autoputeva od onoga što ima sada i daleko bolju saobraćajnu infrastrukturu da je novac prikupljen za te namjene za to i potrošen i to bez kredita, koji po ovom osnovu, za gradnju autoputeva, iznose preko dvije milijarde maraka.