Saopštenje: Nebrigom lokalne vlasti skoro prepolovljen broj malinara u Visokom, 200 porodica ostalo bez prihoda

U Visokom je u posljednje dvije godine skoro prepolovljen broj uzgajivača malina. Jedan od najvažnijih razloga je nedostatak interesa u općinskoj/gradskoj administraciji da pomogne malinarima kako bi prebrodili nepovoljne vremenske uvjete koji su uzrokovali loš kvalitet malina prošle godine, nisku otkupnu cijenu i negativne trendove na tržištu. 

I dok se općine u ZDK trude da zaštite svoje malinare raznim mjerama i poticajima, zvuči paradoksalno ali Općina/Grad Visoko u potpunosti izbjegava bilo kakvu brigu i pomoć malinarima. Zato je ova nerazumna odluka Općine/Grada Visoko bitno utjecala na smanjenje broja malinara. Šta više, Općinska/Gradska administracija umanjenjem ukupnih poticaja za razvoj poljoprivrede sa mizernih 70.000 KM u 2017. na 60.000 KM u 2018. i 2019. godini, jasno je dala do znanja šta misli o ovoj grani privrede koja ima perspektivu ali nema podršku Općine/Grada. Ovakakv maćehinski odnos uticao je na ukupne prilike i nesigurnost malinara koji su odbijanje pomoći razumjeli kao jasan signal Općinske/Gradske administracije da se od ovog posla treba odustati. 

Takav odnos Općine/Grada Visoko je uzrokom da se broj registrovanih proizvođača maline sa 620 u 2017. godini smanjio na 561 u 2018. godini. A, zbog nebrige Općine/Grada prema ovoj poljoprivrednoj grani u 2019. godini broj proizvođača maline u Visokom je skoro prepolovljen, tako da je preko 200 porodica ostalo bez prihoda kojim ovi ljudi obezbjeđuju vlastitu egzistenciju. 

Negativnih tržišnih uticaja, malinare spašava još samo odlučnost Vlade ZDK da zaštiti njihovu proizvodnju. No, poticaji Vlade ZDK od 0,25 KM 2017. godine i 0,22 KM 2018. godine po kilogramu za mnoge malinare nisu bili dovoljni, jer je izostalo razumijevanje Općine/Grada Visoko. 

– Visoko ima sve predispozicije za razvoj poljoprivrede. Broj poljoprivrednih proizvođača je u porastu, i smatramo da je potreban nov i strateški pristup razvoja ove grane privrede. Visoko gravitira Sarajevu, tržištu koje je trenutno najpotentnije u ovom dijelu Bosne i Hercegovine i regije. Neshvatljiv je ovakav maćehinski odnos gradske vlasti prema vlastitim ljudima koji žele proizvoditi. Takvo stanje je neodrživo i mi ćemo ponuditi jednu sasvim novu viziju razvoja za sve one koji žele vlastitim radom biti uspješni i konkurentni na tržištu», navodi se u saopćenju za javnost Općinskog odbora SDA Visoko.

Slijedi prikaz i usporedbu poticaja koje su ostvarili malinari na području Visokog (podaci iz službene Informacije o stanju poljoprivredne proizvodnje u Općini Visoko u 2018. godini koja je razmatrana na Općinskom vijeću 29.03.2019. godine): • 2016. godina 419  malinara  ukupno ostvareno 102.122,00KM29% od ukupnog poticaja za maline iz budžeta ZE-DO kantona,  0.25 kf/kg• 2017. godina 620  malinara  ukupno ostvareno 243.666,00 KM25% od ukupnog poticaja za maline iz budžeta ZE-DO kantona,  0.25 kf/kg• 2018. godina 561  malinar  ukupno ostvareno 161.772,00 KM22% od ukupnog poticaja za maline iz budžeta ZE-DO kantona,  0.22 kf/kg.

Iz predhodnog teksta se vidi da je malinarstvo kao poljoprivredna grana imala svoju prespektivu razvoja na području Visokog, ali kao što se vidi iz zadnjeg prikaza usporedbi poticaja u razdoblju 2017-2018 da se desio evidentan pad broja malinara na području Općine Visoko. 

Upravo iz razloga zaštite proizvodnje malina, Udruženje malinara VI-PLOD Visoko se krajem 2017. godine obratilo dopisom Općini Visoko da u program poticaja za 2018. godinu uvrste i podršku za otkupljenu malinu u iznosu od 0,10 KM po kilogramu. Na žalost Općina/Grad je reagovala ali samo na način da ne može udovoljiti zahtjevu Udruženja. 

Pored činjenice da su mizerna sredstva poticaja za podršku poljoprivrednoj proizvodnji, Općina/Grad Visoko svima koji imaju registrovanu poljoprivrednu djelatnost naplaćuje i taksu za isticanje firme. Da nije žalosno, bilo bi smiješno. Toliko nam je dobro stanje u poljoprivredi da poljoprivrednici moraju platiti i isticanje firme na njivama na kojima se nikada nije i neće isticati i reklamirati naziv obrta.

Analizirali smo finansijsku podršku nama susjedne Općine Kakanj kroz budžet prema poljoprivrednicima i usporedili s podrškom Općine/Grada Visoko i dobili sljedeće rezultate (podaci uzeti iz službeno objavljenih budžeta):  • izdvajanja za poticaj poljoprivredi u budžetu 2017. godine iznose u Visokom 70.000,00KM, a u Kaknju 331.000,00KM • izdvajanja za poticaj poljoprivredi u budžetu 2018. godine iznose u Visokom 60.000,00KM, a u Kaknju 480.000,00KM • izdvajanja za poticaj poljoprivredi u budžetu 2019. godine iznose u Visokom 60.000,00KM, a u Kaknju 535.000,00KM.

Poljoprivrednici Visokog su po rezultatima koje ostvaruju unatoč nebrizi lokalnih vlasti, ponajbolji u ZDK. Zato se s pravom pitaju kome smetaju, i čime su zaslužili ovakav maćehinski odnos nekada općinskih, a sada već gradskih vlasti!? 

Sve više poljoprivrednika odustaje od proizvodnje jer nema podršku lokalnih vlasti, porodice ostaje bez značajnih prihoda. 

Da li je to politika kojom trebamo jačati ambijent za unaprijeđenje poljoprivredne proizvodnje, da li je to politika razvoja?! 

Visoko zaslužuje i može puno, puno bolje!

                                                                                                                               Press SDA Visoko