Da li će nova pravila o uvozu podmladiti vozni park u BiH?

Do kraja maja praktično će još moći biti uvožena vozila starija od 2009. godine

Bosna i Hercegovina od 1. juna zabranjuje uvoz polovnih automobila sa motorom Euro 4 i novih automobila sa motorom Euro 5. Stupanjem na snagu odluke o minimumu standarda prilikom uvoza vozila biće moguć uvoz polovnih automobila samo ako ispunjavaju standard Euro 5 i novih sa Euro 6 motorom. Različita su mišljenja o tome da li će ta odluka doprinijeti podmlađivanju voznog parka u BiH.

Prema zvaničnim, ali i procjenama udruženja koja se bave bezbjednošću saobraćaja, prosječna starost vozila u BiH je oko 17 godina. Dijelom je to i zbog toga što je uvoz polovnih vozila višestruko veći nego novih, zbog čega se postavlja i pitanje koliko su ta vozila bezbjedna, koliko zagađuju, a najviše koliko košta i njihovo održavanje.

Do kraja maja praktično će još moći biti uvožena vozila starija od 2009. godine. U Evropi se ta godina računa kao početak proizvodnje vozila čiji motori ispunjavaju ekološku Euro 5 normu.

“Od 1. juna ove godine na snagu stupa odluka koju je usvojio Savjet ministara BiH, a što donosi promjene kod uvoza automobila u Bosnu i Hercegovinu u smislu da se od 1.6. mogu uvesti motorna vozila sa motorom Euro 5. Sama procedura uvoza ide na način da uvoznik prijavi vozilo za uvoz na graničnom prelazu. Tu dobija prolaznu carinsku prijavu na rok od deset dana i u tom roku mora izvršiti homologaciju vozila kod ovlaštenog tehničkog servisa, gdje se praktično dobija uvjerenje da vozilo zadovoljava minimalne tehničke uslove homologacije za uvoz u Bosnu i Hercegovinu”, pojašnjava proceduru za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.

Ograničavanje uvoza na vozila koja ispunjavaju minimum Euro 5 normu predložila je Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine i to na inicijativu ovlaštenih uvoznika i servisera vozila. Potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić ističe da je odluku bilo važno donijeti upravo u vrijeme kada se u zemljama Evropske unije sa ulica sklanjaju vozila koja ne ispunjavaju Euro 5 normu.

“Mislim da bi bilo pogubno za BiH da postane, na neki način, sabirno mjesto za sve ono što EU više neće. Vi znate da je BiH takođe, pristupanjem Energetskoj zajednici preuzela obaveze i direktive, mislim da je broj 28 prema Kjoto protokolu, da se obavezala za postizanje ciljeva u smanjenju emisija za buduće razdoblje. Mislim da sprovođenjem tih aktivnosti, zavisno od nivoa implementacije, biće neki efekti, manje nesreća na cestama”, objašnjava Jašarspahić.

Prema njegovim riječima vozila će biti ispravnija i biće manje zagađenje zraka, što znači i zdraviju životnu okolinu.

“Promovišući kupovinu novijih vozila dolazi na jedan način i više novca u Budžetu BiH, ispunjavamo i uslove za prijem u EU smanjenjem emisija CO2 i slično”, kaže on.

Jašarspahić dodaje i da je usaglašavanje eko normi sa evropskim standardima bitno i zbog činjenice što se značajan dio komponenti za evropske proizvođače automobila proizvodi upravo u BiH.

“Da bi se dalje razvijala, mora što više malih kompanija koje proizvode komponente pojavljivati. Da bi se to dešavalo, mora ukupan ambijent i tržišta u regionu da bude pristupačan za nova vozila. Sve je to indirektno vezano i zbog toga mi smatramo da bi ovim potezom i taj imidž Bosne i Hercegovine malo podigli”, navodi potpredsjednik Privredne komore Federacije BIH Mirsad Jašarspahić.

Predsjednik Udruženja za bezbjednost građana iz Banjaluke Milenko Jaćimović, iako pozdravlja novo ograničavanje uvoza automobila, ipak ističe da je tu osnovni problem što sa primjenom evropskih standarda ne raste i kupovna moć stanovništva. Rijetko koji automobil sa euro pet normom košta ispod četiri hiljade evra i to će itekako uticati na prodaju vozila.

“Tu se uvijek postavlja pitanje, da li je i bosanskohercegovačko društvo na tom finansijskom standardu i kupovnoj moći da u takvom donošenju tih kriterija, može i da prati te novine. Tu prevashodno mislim na kupovnu moć naših građana kada su u pitanju vozila sa Euro 5 normama. Možemo reći da će to biti u nekom pola godine periodu određenog zastoja kada je u pitanju kupovna moć građana i nabavka”, smatra Jaćimović.

I građani vjeruju da je dobro što se razmišlja o smanjenju zagađenja ograničenjem uvoza starih automobila, ali su i mišljenja da će se vozni park teško podmladiti bez subvencija države za kupovinu čistijih vozila.

“Nismo u situaciji da kupimo novo auto, da vozimo auto koje košta preko pet, šest ili deset hiljada maraka, tako da ćemo se vjerovatno naći u nekoj čudnoj situaciji da nećemo biti u prilici da priuštimo sebi da kupimo auto. Ne znam, bilo bi idealno da država nađe neko rješenje, da država nađe neke olakšice da mi možemo da vozimo dobra auta a da to ne platimo puno”, kaže Banjalučanin Neven Marinković.

Sličnog je stava i Nevenov sugrađanin Damir, koji dodaje da građani BIH teško mogu da priušte automobile sa Euro 4, a kamoli Euro 5.

“Ne znam šta bih rekao, trenutno nemam auto pa ne mogu priuštiti nikakvo a ne sa Euro 5”, navodi on.

Posljednja odluka o uvozu automobila sa minimum Euro 4 normom donesena je 2016. godine. Od nove godine je zbog najave uvođenja Euro 5 ograničenja kod uvoza primjetno povećanje uvoza automobila, pa je samo u prva četiri mjeseca ove godine, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, uvezeno gotovo 28.000 vozila.

“Povećanje se odnosi isključivo na polovna motorna vozila, jer smo u 2019. uvezli 24.519 polovnih putničkih motornih vozila, a u 4 mjeseca prošle godine 20.486 polovnih putničkih motornih vozila. Inače, vrijednost uvezenih putničkih vozila u ovoj godini iznosi 385 miliona maraka, a uvoznici su tom prilikom platili 78 miliona maraka dažbina prilikom uvoza vozila u BiH”, rekao je Ratko Kovačević iz Uprave za indirektno oporezivanje BIH.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović nedavno je najavio i inicijativu za bescarinski uvoz uvoz vozila i na električni pogon, s ciljem smanjenja emisije izduvnih gasova i u Bosni i Hercegovini.