Evo kako hroničan stres djeluje na svaki dio vašeg organizma

Stres proizvodi veće količine kortizola, adrenalina i noradrenalina, koji potiču veći broj otkucaja srca, povišenu pripravnost mišića, znojenje i veću budnost, što sve zajedno treba pomoći da se zaštitimo ili odgovorimo na izazov.

Takve situacije mogu djelovati i poticajno jer nas “tjeraju” da prevladamo izazove, no kad se neko sa stresom bori kontinuirano, bez predaha i opuštanja, može postati preopterećen.

Prekomjerni stres može dovesti i do stanja koje se naziva negativna reakcija na stres, preko glavobolje i problema sa želucem, pa sve do dijabetesa, problema s kožom, astme, artritisa, depresije i anksioznosti te povišenoga krvnog pritiska.

I drugi uzroci bolesti srca povezani su sa stresom – zbog stalne napetosti ljudi jedu previše soli i šećera, što dodatno povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Kao reakcija na stres slabi imunitet, što uzrokuje i dugotrajne prehlade, a često i herpes.

Sa stresom se povezuju i neke vrste raka, kao i neke autoimune bolesti (npr., reumatoidni artritis i multipla skleroza). Suprotno vjerovanju, alkohol ili cigarete ne olakšavaju stresne situacije, nego trajno drže tijelo u stresnom stanju i tako izazivaju još više problema.

Čak 43 posto odraslih osoba pati od nekih štetnih posljedica na zdravlje zbog stresa, a čak 75-90 posto ljudi koji dolaze ljekarima opće prakse na pregled idu zbog bolesti i tegoba povezanih sa stresom, prenosi zdravstveni portal webMD.

Izjedaju li vas okolnosti ili “žderete” sami sebe?

Provjerite je li izvor stresa u vama ili su to neke vanjske okolnosti. Ako je izvor stresa u vama, razmislite možete li promijeniti nešto u načinu razmišljanja ili ponašanja. Razgovarajte sami sa sobom. Otpustite negativne misli i krenite dalje.

Isključite se

Nije važno kakvo je vrijeme, osim možda ako pada tugaljiva kiša. Koncentršite se na okolinu: primijetite drveće, nebo, oblik oblaka na nebu, smjer kojim putuju. Ako je sunčano, osjećajte ‘upijajte’ sunce i osjetite zrake kako vas griju, ako je kiša, koncentršite se na zvuk rominjanja po kišobranu ili kabanici, osjetite kapi na rukama i licu. Jednostavno se isključite.

Metoda za rješavanje stresa

Postoji pet metoda kojima se možete boriti protiv stresa, ustvrdio je psiholog dr. Frank Lawlis u specijalnoj emisiji o stresu dr. Phila.

Najprije morate prekinuti stresne misli. Dr. Phil predlaže tehnike disanja kojima ćete umiriti oluju. Drugi korak je odbacivanje stresa koji ste sami sebi natovarili.

– Prođite kroz dnevni raspored ili stresnu situaciju i zapitajte se koliko je to uopće važno. Postoje stvari koje lako možemo odbaciti – savjetuje dr. Lawlis. Treća je tehnika rad na pozitivnom razmišljanju i podizanju energije. Jedan od načina za to je redovito vježbanje, ali i barem pola sata opuštanja. Uzmite sebi vremena da vježbate novo “ja”, tj. novi način razmišljanja te da proslavite kad se uspijete izboriti protiv stresa. Imajte na umu da svako različito reaguje na stres i da kod svakog sve metode neće djelovati isto. Neko se, npr., opušta trčeći, a nekom ono izaziva još više stresa.

Vježbe opuštanja

Potaknite parasimpatički živčani sustav dubokim disanjem. Pokušajte disati iz dijafragme i upotrebljavajte obje nosnice. Zamislite da udišete “dobar” ili “čist” zrak, a izbacujete u izdahu sve otrove i loše misli iz tijela. Vizualizirajte izbacivanje lošeg daha.

Riješite se loših misli

Cilj progresivne relaksacije koju je razvio dr. Edmund Jacobson je naučiti postupno opustiti tijelo. Krenite od dlanova, ruku, ramena, zatiljka, vrata, lica, leđa, trbuha, nogu, stopala i stražnjice. Napinjite i opuštajte mišiće tačno tim redoslijedom. Tako ćete “prisiliti” organizam da se smiri.

Anatomija napetosti – navala hormona izaziva migrene, gušenje, otežava disanje

1. česte glavobolje i stiskanje vilice ili bol

2. škripanje i škrgutanje zubima

3. mucanje i zastajkivanje u govoru

4. drhtanje tijela, drhtanje usana, ruku

5. bol u vratu, leđima i grčenje mišića

6. lagana ošamućenost, slabost, vrtoglavica

7. zujanje u ušima ili drugi nepostojeći zvukovi

8. često crvenjenje i prekomjerno znojenje

9. hladne ruke ili znojni dlanovi

10. suha usta i problemi s gutanjem

11. česte prehlade, herpes i infekcije

12. česti osipi i neobjašnjivi svrbež

13. jači i češći napadaji alergije

14. žgaravica, bolovi u trbuhu, mučnina

15. pretjerano podrigivanje, nadutost i vjetrovi

16. problemi s probavom, česti zatvori ili dijareje

17. otežano disanje, uzdisanje, gubitak daha

18. iznenadni napadaji panike

19. bol u prsima, lupanje srca

20. često mokrenje i neobjašnjiva žeđ

21. slaba seksualna želja, problemi s erekcijom

22. tjeskoba, stalna briga, osjećaj krivnje, nervoza

23. pretjerana ljutnja, frustracije, neprijateljstvo

24. depresija, česte ili žestoke promjene raspoloženja

25. povećan ili smanjen apetit

26. nesanica, noćne more, uznemirujući snovi

27. teškoće u koncentraciji, uznemirujući snovi

28. problemi s učenjem, koncentracijom i pamćenjem

29. zaboravljivost, neorganizovanost i smetenost

30. neodlučnost, neprestano propitkivanje sebe

31. osjećaj stalne preopterećenosti

32. suicidalne misli, stalni pesimizam

33. osjećaj samoće ili bezvrijednosti

34. zapuštanje i potpuna nezainteresiranost za izgled

35. nervozne navike, npr., vrpoljenje stopala, kuckanje prstima

36. razdražljivost, povećana frustracije

37. burno reagovanje na najmanje sitnice

38. česte sitne povrede i manje nezgode

39. opsesivno kompulzivni poremećaj, pretjerana pedantnost

40. smanjena produktivnost, pretjerano promišljanje

41. često opravdavanje lažima i pretjerivanjem

42. ubrzani govor i nerazgovijetnost, mumljanje u bradu

43. obrambeni stav, sumnjičavost

44. problemi u komunikaciji, česti nesporazumi

45. povlačenje od društva, izoliranje i osamljivanje

46. neprestan i neobjašnjiv umor, pospanost te malaksalost

47. često korištenje stimulansa i kafe

48. neobjašnjivi i nagli gubitak kilograma ili naglo debljanje

49. povećano pušenje, više alkohola ili tableta za smirenje

50. neumjereno trošenje, kockanje i kupovanje

Kad stres napadne organizam:

1. Živčani sistem

Kad ste pod stresom, psihički ili fizički, tijelo iznenada preusmjerava energiju protiv njega. Luče se adrenalin i kortizol, od kojih srce brže tuče, povećava se krvni pritisak te raste nivo glukoze u krvi.

2. Mišići i kosti

Kad ste napeti i pod stresom, mišići u tijelu se stežu. Ako kontrakcija mišića potraje neko vrijeme, može izazvati tenzijske glavobolje, migrene te razne mišićno-koštane probleme.

3. Dišni sistem

Pod stresom ljudi često zanemaruju pravilno disanje te dišu teže, brže i pliće, najčešće gornjim dijelom pluća, ili čak hiperventiliraju. To kod nekih ljudi može dovesti do napadaja panike.

4. Srce i žile

Akutni ili trenutni stres povećava broj otkucaja srca te su kontrakcije srčanih mišića jače. Česte epizode ovog stresa mogu izazvati upale u koronarnim arterijama, što može voditi srčanom udaru.

5. Žlijezde

Kad je tijelo pod stresom, mozak šalje signale iz hipotalamusa potičući lučenje kortizola i adrenalina, koji se često nazivaju hormonima stresa. A kad se oni otpuštaju, jetra proizvodi više glukoze.

6. Probavni sistem

Zbog stresa jedete više ili manje nego obično. Ako jedete više ili više pušite te pijete alkohol, možete patiti od žgaravice ili vraćanja kiseline u jednjak. Ozbiljan stres može izazvati i povraćanje.

24sata.hr