U BiH više od 3.000 parafiskalnih nameta, neki idu direktno u džepove pojedinaca

Više od 3.000 parafiskalnih nameta evidentirano je na svim nivoima u Bosni i Hercegovini od kojih veliki broj ide direktno u “džepove” pojedinaca i neformalnih društvenih kategorija, upozoravaju bh. udruženja poslodavaca. Bosna i Hercegovina ima tri puta više parafiskalnih nameta nego Srbija, a dva puta više nego Hrvatska. U odnosu na zemlje Evropske unije nameti su puno veći, što Bosnu i Hercegovinu pored svih drugih prepreka ne pozicionira kao dobro mjesto za poslovne poduhvate.

Parafiskalni nameti podrazumijevaju različite vrste naknada koje predstavljaju parafiskalni izvor budžetskih prihoda države i “pratećih” korisnika koje privreda i građani plaćaju za “korištenje dobara od općeg interesa” (voda, šuma, rudno blago, građevinsko zemljište i drugi resursi) ili pak usluga državne administracije.

Namet na vilajet

Zlatan Dedić iz Udruženja poslodavaca FBiH objašnjava za Klix.ba da se novac prikupljen od ovih nameta najčešće ne koristi namjenski niti transparentno.

“Veliki problem predstavlja i činjenica da veliki broj parafiskalnih nameta ne ide u budžete ili vanbudžetske fondove već u ‘džepove’ pojedinaca i neformalnih društvenih kategorija”, upozorava Dedić.

Navodi da je zanimljiva situacija da ukidanje jednog parafiskalnog nameta, naprimjer na nivou Federacije BiH, rezultira uvođenjem tih istih nameta na nivou kantona.

“Ovo pokazuje da se konstantno pokušavaju uvesti novi i povećati postojeći nameti. Bez obzira na opredjeljenja da se pristupi racionalizaciji parafiskalnih nameta ovaj posao je i dalje na početku”, kazao je Dedić.

Upitan da li može govoriti o konkretnim brojkana, Dedić navodi primjer uticaja parafiskalnih nameta na opterećenje poslodavaca.

“Uz plaćanje poreza i doprinosa od 0,72 KM na isplaćenu 1 KM plaće radniku, parafiskalni nameti podižu opterećenje na 0,90 KM. Sasvim je razumljivo da ovo u velikoj mjeri utiče na smanjenje konkurentnosti domaćih kompanija ali i onemogućava povećanje zaposlenosti”, kategoričan je Dedić.

Upućene inicijative

Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH i Udruženje poslodavaca Kantona Sarajevo su uputili inicijative federalnoj i kantonalnoj vladi za formiranjem koordinacionog tijela za parafiskalne namete.

U sastav koordinacionog tijela, objašnjava nam Dedić, pored predstavnika kabineta premijera i ministarstva finansija predviđa se i učešće predstavnika reprezentativnog udruženja poslodavaca.

“Nadležnost ovog tijela je da analizira opravdanost prijedloga za racionalizaciju, ukidanje, ili uvođenje pojedinih parafiskalnih nameta, ažuriranje registra parafiskalnih nameta, izrada zakona o parafiskalnim nametima i analiza njegove primjene te koordinacija aktivnosti u vezi sa parafiskalnim nametima”, rekao je Dedić za Klix.ba.

Dodaje da bi se koordinaciono tijelo sastajalo najmanje jednom mjesečno, a na dnevnom redu mogu biti najviše dva parafiskalna nameta.

“Cilj je uvesti praksu da se nijedan novi parafiskalni namet ne usvoji bez pribavljenog mišljenja koordinacionog tijela o njegovoj opravdanosti”, kazao je Dedić.

Vlada KS reagovala brzo

Dedić navodi da je Vlada Kantona Sarajevo bila “brza” i na prekjučerašnjoj tematskoj sjednici usvojila inicijativu.

“Zadovoljan sam što je Vlada KS na čelu s premijerom Edinom Fortom reagovala promptno na inicijativu Udruženja poslodavaca KS i donijela odluku o formiranju koordinacionog tijela za parafiskalne namete. Pokazali su spremnost na partnerski odnos i zajedničko djelovanje u pravcu rasterećenja privrede a time i kreiranja povoljnijeg poslovnog ambijenta”, istakao je Dedić.

Foto: I.Š./Klix.ba

Navodi da će u sastavu koordinacionog tijela na nivou Kantona Sarajevo biti i predstavnici ministarstva privrede i ministarstva komunalne privrede i infrastrukure.

“Udruženje poslodavaca Kantona Sarajevo ima spreman i drugi set inicijativa za rasterećenje privrede i narednom period će ih uputiti Vladi Kantona Sarajevo. Želja nam je i da u drugim kantonima budu formirana tijela koja bi bavila parafiskalnim nametima na teritoriji tih kantona”, rekao je Dedić za Klix.ba.

Klix.ba