Oprez, snima se: Policijski radari su ispravni i ne mogu pogriješiti

Događa se da vozač prekorači dozvoljenu brzinu i kada ga snimi radar, tvrdi da to nije učinio. Ako ga policija snimi radarom, vozač kaže da brzinomjer u automobilu nije pokazao da je prebrzo vozio ili da radar nije ispravan i tada dolazi do verbalnog sukoba sa policijom.

To nam je potvrdio Željko Klisara, komandir Jedinice za saobraćaj Uprave policije MUP-a KS, i kaže da stacionirani radari ne mogu pogriješiti, kao ni radari koje policija koristi na saobraćajnicama.

– Uređaji koje koristi policija ili stacionirani redovno se baždare jednom godišnje. Prilikom svakog premještanja stacionarnog radara ponovo se uradi provjera kućišta i baždarenje. Policija ima potvrde, odnosno certifikate da su radari ispravni kako propisuje zakon. Dakle, naši uređaji su uvijek ispravni i tačno pokazuju brzinu kojom se kreće automobil. Policija na terenu prati vozilo na udaljenosti od 500 metara. Kada vozač uoči policiju, smanji brzinu i kaže da vozi propisno. Na mjestu pokažemo vozaču na videozapisu koliko je vozio na 500 metara udaljenosti od radara i to je materijalni dokaz o saobraćajnom prekršaju – kaže Klisara te dodaje: 

“Svaki uređaj za mjerenje brzine u vozilu uvijek pokazuje veću, a ne manju brzinu nego što pokazuje radar. Na stacioniranim radarima imate i fotografiju vozila, mjesto i tačno vrijeme kada je prekršaj načinjen. Imamo i ručne radare i sa videozapisom koji dokazuju saobraćajni prekršaj, odnosno isti ispis koji pokazuju i stacionirani radari. Svaki vozač na sudu, ako do toga dođe, može dobiti sve podatke da se uvjeri u ispravnost radara, pa i fotografiju. Ako vozač želi vidjeti i fotografiju, može doći u policijsku stanicu i uvjeriti se da je načinio prekršaj. Ako želi da se fotografija isprinta, to će dodatno platiti. Ukoliko se desi da se na stacioniranom radaru ne vidi čisto registarska tablica i ako je policija pogriješila u očitanju, naravno, kazna se poništava, ali to su rijetki slučajevi.”

Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja propisuje da se svako ograničenje brzine automobila može prekoračiti do deset kilometara i tada se ne smatra da ste vozili prebrzo i nećete platiti ni kaznu.

– Svako prekoračenje više od deset kilometara od dozvoljene brzine tretira se kao prekršaj. Ako je radar zabilježio prekoračenje od 11 do 20 kilometara na sat, izriče se kazna od 50 maraka. Ako je prekoračenje brzine od 20 do 30 kilometara, kazna je od 100 do 300 maraka, oduzimanje vozačke dozvole na četiri mjeseca i upisivanje jednog kaznenog boda. Ako  prekorači brzinu više od 30 kilometara na sat, kazna je od 400 do 1.000 maraka i oduzimanje vozačke dozvole na šest mjeseci sa upisivanjem dva kaznena boda – dodao je naš sagovornik.

Kada policija kažnjava vozača, policajac napiše minimalnu kaznu.

– Ako je kazna propisana od 100 do 300 maraka, policajac napiše minimalnu kaznu od 100 maraka. Kolika će na kraju biti kazna, odlučuje sud, koji cijeni da li je vozač i ranije pravio slične prekršaje i na osnovu toga određuje kaznu. Sud čak vodi računa i kakvog je imovnog stanja vozač koji je napravio prekršaj. U Kantonu Sarajevo godišnje se napravi od 100.000 do 150.000 saobraćajnih prekršaja – zaključuje Klisara. 

Faktor.ba