Svaki stanovnik BiH lani je pojeo 99 KM voća i povrća iz uvoza

Izvoz voća i povrća iz BiH u 2018. godini iznosio je 180 miliona konvertibilnih maraka i bilježi pad od 16 posto u odnosu na prethodnu godinu (-33 miliona konvertibilnih maraka), dok se uvoz nije bitno promijenio i iznosi 347 milijuna konvertibilnih maraka, piše Večernji list BiH. Dva ključna razloga za pad izvoza su kišno ljeto i zabrana izvoza jabuka u Rusku Federaciju koja je bila na snazi od 22. siječnja do 11. srpnja prošle godine, pokazale su analize Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i USAID/Sweden FARMA II projekta.

Rekordan izvoz malina

Rukovoditelj Sektora voća i povrća USAID/Sweden FARMA II projekta Velibor Trifković kazao je kako su, unatoč svim izazovima, zamrznute maline u 2018. godini količinski zabilježile rekordan izvoz od 23.458 tona, dok je vrijednost izvoza zbog nižih cijena pala za šest posto i iznosi 66 miliona KM. Pad izvoza zabilježen je i kod drugih ključnih kultura, pogotovo jabuka, gdje je izvoz manji za 12 miliona KM (61 posto). Analize su pokazale kako je, u prosjeku, svaki Bosanac i Hercegovac u prošloj godini pojeo 99 maraka uvoznog voća i povrća, od čega je 55 KM voća, 25 KM povrća i 23 KM prerađevina od voća i povrća (najviše uvozimo sokove).

Tajnica Asocijacije za prehrambenu industriju pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Tijana Muhamedagić navela je kako je Njemačka s 32,9 miliona KM prvo izvozno tržište za ovaj sektor, nakon čega slijedi Srbija s 31,7 milijuna KM, s time da BiH sa Srbijom bilježi deficit u razmjeni.

Ruska Federacija bilježi pad od 23 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu te je sada treće tržište po vrijednosti izvoza. Suficit je zabilježen i u razmjeni s Austrijom.

I dalje uvozimo velike količine

Muhamedagić je dodala kako i dalje uvozimo velike količine voća i povrća upitne kvalitete. Tako je, primjerice, u prošloj godini više od 700 šlepera konzumne jabuke uvezeno po cijeni od 0,10 do 0,30 KM po kilogramu, što dovodi u pitanje kvalitetu tih proizvoda.

– Prostora za zamjenu uvoza postoji mnogo iako se čini da je najveći razlog za uvoz niska cijena, kao i dostupnost proizvoda tijekom cijele godine – dodala je tajnica Asocijacije za prehrambenu industriju pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Tijana Muhamedagić.

U okviru priprema za međunarodne nastupe relevantne za sektor voća i povrća, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i USAID/Sweden FARMA II projekt priredili su katalog 38 izvoznika iz ovog sektora.

Katalog je urađen na engleskom i ruskom jeziku.

Direktorica Sektora gospodarstva Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Ognjenka Lalović kazala je kako je predstavljanje kataloga planirano i na najvećem sajmu hrane na svijetu Anuga 2019. u Njemačkoj koji će biti održan u listopadu ove godine i na kojem će se na zajedničkom bh. štandu predstaviti vodeći bosanskohercegovački izvoznici.

Večernji list