Zbog klimatskih promjena bit će još gore, bit će češće elementarne nepogode

Klimatske promjene uzrokovane, između ostalog, i pretjeranim izgaranjem fosilnih goriva, bestijalnim krčenjem šuma u cijelom svijetu, dovele su do toga da mi u Bosni i Hercegovini imamo u ovo doba godine užasne poplave, u Americi ledeno doba, sa temperaturama koje su se spuštale i na minus 50 stepeni. Istoremeno je u Australiji bilo plus 50, ljudi su umirali, životinje ugibale, a onda su u toj zemlji došle poplave sa kojima se nikada prije nisu suočili i koje su im donijele krokodile i zmije na ulicama. Bakir Krajinović, klimatolog iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda, za Faktor kaže da u narednom periodu možemo očekivati još gore situacije.

Izgaranje fosilnih goriva, krčenje šuma

– Nedavno smo u našoj zemlji imali epizodu vjetra s juga što je uzrokovalo topljenje snijega nekih deset centimetara tokom jednog dana, uz padavine koje su bile nekih 15 milimetara po metru kvadratnom, a bilans su bile poplave. Međutim, ove vremenske prilike nisu ekstremne, ali ih možemo povezivati s klimatskim promjenama. A kako globalno, tako i u Bosni i Hercegovini, uzroci klimatskih promjena su pretjerano izgaranje fosilnih goriva, krčenje šuma , uzgoj stoke u sve većem broju. Sve to utječe na klimu, temperaturu zemlje, što ima za posljedicu ovakve vremenske neprilike – govori nam Krajinović.

Osvrnuo se i na ostatak svijeta.

– Na globalnom nivou vidimo da na jednom kraju svijeta, u SAD, imamo ekstremno niske temperature zbog prodora zraka sa Sjevernog pola, dok na južnoj polulopti, u Australiji, imamo nezapamćene suše, odnosno, visoke temperature zraka. Sve su to posljedice koje možemo dovesti u vezu sa klimatskim promjenama. A ono što treba napomenuti jeste da su posljedice po zemlje koje su u razvoju, ili one nerazvijene zemlje, znači, nešto siromašnije, jako negativne, puno gore u odnosu na razvijene zemlje. Naime, Amerika i Australija će se brže oporaviti od ovih nepogoda u odnosu na nas – govori nam Krajinović.

Objašnjava da porast globalne temperature uzrokuje ovakve posljedice koje će biti još teže.

– Vrijednosti globalne temperature koje su na snazi, odnosno, promjena koja se iskazuje sa samo 0,85 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, uzrokuje ovakve posljedice. Međutim, ono što je činjenica, što pokazuju sve studije, kada su u pitanju klimatske promjene, jeste da nas očekuje taj porast i do dva stepena Celzijusa i posljedice tog porasta globalne temperature su daleko veće u odnosu na trenutne posljedice koje imamo – govori Krajinović.

Upitali smo šta na osnovu svega možemo očekivati u narednom periodu?

– Svakako puno češće elementarne nepogode u našim krajevima, u vidu većih količina padavina, kako sniježnih, tako i kiše. A posljedice takvih padavina su poplave. Zatim, duža sušna razdoblja, ekstremne temperature, kako maksimalne, tako i minimalne. Sve su to nepogode koje mogu zadesiti naše prostore, a zbog klimatskih promjena mogu se očekivati puno češće, ali i puno intenzivnije u našim krajevima – upozorava Krajinović.

Kaže kako je svijet svjestan problema.

Katastrofalne posljedice

– Pariški sporazum je odgovor svjetskih lidera na klimatske promjene, gdje se jasno dalo do znanja da je ta granica globalne temperature ne dva stepena, nego 1,5 stepeni tako da su svi svjesni da su posljedice katastrofalne po svjetsku i ekonomiju i društva. S tim u vezi, na globalnom nivou imamo sve jače djelovanje da spriječimo zagrijavanje i da ostane ono na trenutnom nekom nivou, i pokušati zadržati neki duži period ovakvo stanje, da bismo išli u nekom pozitivnom smjeru – rekao je Krajinović.

Faktor.ba