Pravilno se zaštitite: Hladno vrijeme opasno za radnike na otvorenom i hronične bolesnike

Izuzetno niske temperature zraka koje su žive u bh. termometrima jutros spustile i do 20 stepeni ispod nule sa sobom mogu donijeti probleme po zdravlje građana, posebno kod hroničnih bolesnika. Zbog toga je potrebno prilagoditi način odijevanja i režim ishrane. Zdravstveni stručnjaci apeluju i na poslodavce čiji zaposlenici svoje radne obaveze ispunjavaju na otvorenom.

Zdrav organizam ima sposobnost prilagođavanja na visoke i niske temperature zraka, međutim hladno vrijeme posebno je nepogodno za hronične bolesnike, naročito one koji boluju od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti.

“Hladno vrijeme dovodi do suženja krvnih sudova pa može doći do povećanja krvnog pritiska. S tim su veće mogućnosti da pacijenti s kardiovaskularnim bolestima dobiju srčani ili moždani udar. Pacijenti koji boluju od opstruktivne bolesti pluća mogu imati veće probleme zbog udisanja hladnog zraka”, kazala je za Klix.ba specijalistica urgentne medicine u Službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli Selma Mehačević.

Pripreme za izlazak na hladan zrak

Hronični bolesnici i starije osobe trebaju izbjegavati izlazak u jutarnjim i večernjim satima kada su temperature zraka znatno ispod nule, dok zdrave osobe koje u ovim vremenskim periodima moraju boraviti na otvorenom trebaju izvršiti određene pripreme.

“Potrebno je da se građani slojevito oblače. Prvi sloj odjeće bi trebao biti od pamuka zbog zaštite od znojenja, a potom od vune. Potrebno je nositi i jakne koje ne propuštaju vjetar i vlagu, zatim zaštitu za ruke u vidu toplih vunenih rukavica, šalove koji prekrivaju lice, nos i usta te kape koje štite uši”, savjetuje Mehačević.

Temperatura tijela najprije se gubi na otkrivenim dijelovima na kojima usljed dužeg boravka na hladnom zraku mogu nastati promrzline koje prate crvenilo, bol i otok.

“Ukoliko dođe do nastanka promrzlina potrebno je da osoba uđe u zagrijanu prostoriju, a potom skine hladnu ili mokru odjeću i obuću. Boravak u toploj prostoriji će omogućiti postepeno zagrijavanje tijela, a stavljanje u tople kupke, trljanje ili mazanje kremama nije dozvoljeno”, kaže Mehačević.

Foto: D. Z./Klix.ba

Kada je riječ o smrzotinama koje na koži mogu prouzrokovati dublja oštećenja, potrebno je skinuti hladnu odjeću, na smrznute dijelove tijela staviti sterilnu gazu, a onda i zatražiti pomoć ljekara.

Šta jesti i piti?

Organizam je adekvatnim unosom hrane i pića potrebno prilagoditi hladnom vremenskom periodu.

“Zimi svi jedemo slanu i masnu hranu, međutim to se ne preporučuje, jer ona podiže krvni pritisak. Potrebno je jesti što više voća i povrća. Hrana treba biti kuhana na laganoj vatri, a preporučuje se mrkva, kupus, cvekla, odnosno sve ono što u sebi ima mnogo vitamina C. Ovakva hrana poboljšava imunitet, a uz to i grije naše tijelo”, ističe Mehačević, koja u ovim danima preporučuje i umjereno disanje kako bi se spriječio ulazak hladnog zraka kroz disajne puteve.

Treba konzumirati tople čajeve, supe i toplu čokoladu, a izbjegavati gazirana i alkoholna pića.

U ranim jutarnjim satima, kada se većina građana naše zemlje priprema za odlazak na posao preporučuje se konzumiranje toplog čaja i umjeren doručak kojim se organizmu daje dovoljno energije.

Mehačević posebno apeluje na poslodavce koji bi trebali korigovarti radno vrijeme za one radnike koji veći dio dana provode na otvorenom. Boravak na ovakvim radnim mjestima se ne preporučuje rano ujutro i kasno uvečer.

Uz adekvatnu prostoriju u kojoj bi se radnici mogli ugrijati, Mehačević savjetuje i timski rad kako bi se radnici međusobno mogli nadgledati, posebno zbog opasnosti od smrzavanja.

“Poslodavac treba obezbijediti adekvatnu odjeću i obuću koja ne propušta vjetar i koja je nepromočiva, kape i rukavice. Potrebno je prilagoditi i način ishrane, odnosno da obroci budu češći i bogatiji ugljenim hidratima, mastima i bjelančevinama, uz tople napitke u vidu čaja i sokova”, dodaje Mehačević.

Izuzetno niske temeprature zraka proteklih dana stvorile su i poledicu koja može biti veoma opasna za pješake. Najbolji vid zaštite je što manje kretanja na otvorenom, međutim svi oni koji moraju izaći na klizave pločnike trebaju obući ravnu obuću s dubokim dnom koje nije klizavo.

Klix.ba