Kad dižete kredit, uvijek pitajte kolika je efektivna kamatna stopa

Prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH kamatne stope na kredite koji se plasiraju stanovništvu, u trećem kvartalu ove godine, odnosno u periodu juli-septembar, doživjele su određeni rast u odnosu na prethodni period. Zapravo, kako je navedeno u izvještaju Agencije, kamatne stope su bilježile pad više od godinu dana, da bi u trećem tromjesječju ove godine počele rasti.

Najznačajniji rast zabilježen je u oblasti kratkoročnih kredita namijenjenih stanovništvu. Tako je nominalna kamatna stopa porasla sa 5,44 na 5,77 posto, dok je efektivna kamatna stopa porasla sa 7,11 na 8,55 posto. U istom periodu kamate na sve kredite plasirane u privredu su i dalje padale.

– Odgovor je vrlo jasan, a radi se radtu tražnje za novcem, što je rezultat rasta dohodaka, a time i rasta potrošačkog optimizma u određenim slojevima na tržištu. Ako se ljudi više zapošljavaju, imaju stabilnija radna mjesta, njihov optimizam se povećava i oni se opredjeljuju za kreditna zaduženja. To je jedan efekat za kojeg možemo računati da će imati veoma ograničeno vremensko djelovanje. Posmatrano u strateškom okviru, globalna ekonomija bilježi jedno usporavanje i sigurno je da će se to dugoročno odraziti na pad potrošačkog optimizma – pojasnio je profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Ante Domazet.

Da je zaista došlo do porasta interesovanja stanovništva za novcem, odnosno kreditima, ilustruju i podaci Agencije za bankarstvo. Iznos kredita u prvih devet mjeseci ove godine porastao je u odnosu na iznos s kraja 2017., za 425 miliona KM, odnosno za oko sedam posto. Ukupan iznos kredita plasiranih stanovništvu na kraju septembra ove godine je bio 6,8 milijardi KM.

Istovremeno, u privredu je plasirano 7,3 milijarde KM, što je za 411 miliona KM više u odnosu na iznos s kraja prošle godine. To znači da je iznos kredita za privredu povećan za šest posto.

Međutim, iako Domazet najavljuje da će interes stanovništva za kreditima u narednom periodu opadati, predviđa da će kamate, uprkos smanjenju potražnje, nastaviti da rastu. Jedan od razloga je spomenuto usporavanje rasta privrede.

– Kamate će rasti i kao rezultat politika skupljeg novca, koje su brana da se ekonomija otme nekontrolisanom rastu, koji vodi neželjenim ishodima kao što je bilo 2008. godine. Politika jeftinog novca vodi većim investicijama i većoj potrošnji, a kada to dostigne razmjere koje ugrožavaju stabilnost ekonomije, onda se kreće sa politikom skupljeg novca, da ser to malo smiri. Tako ekonomija prolazi kroz odgovarajuće cikluse – dodao je Domazet.

U izvještaju Agencije za bankarstvo spominju se nominalne i efektivne kamatne stope. Nominalne stope su one koje banka prikazuje klijentima, koji pokušavaju utvrditi u kojoj banci su krediti najpovoljniji. Međutim, Domazet savjetuje da se, prilikom donošenja takvih odluka, stanovnici trebaju interesovati isključivo o efektivnim kamatnim stopama.

Ilustracije radi, kada banka kaže da imaju kamatnu stopu od, recimo, pet posto, radi se o nominalnoj kamatnoj stopi. Međutim, visina kamate po kojoj ćete vraćati kredit nerijetko je veća od one koju vam banka prezentuje.

– Efektivna stopa sadrži i sve druge prikrivene troškove koji se pripisuju nominalnoj kamatnoj stopi, kao što su troškovi obrade novca, troškovi obrade zahtjeva za kredite i niz drugih stvari. Dakle uvijek treba gledati kolika je efektivna kamatna stopa – savjetuje Domazet.

FAKTOR.BA