Doktorica Halima Resić: Zbog slabe prevencije u BiH je sve više pacijenata na dijalizi

Bh. nefrologinja prof. dr. Halima Resić dobitnica je prestižne nagrade “Pioneer Award” koju svake godine dodjeljuje Svjetsko udruženje nefrologa za dostignuća u ovoj oblasti. Za Klix.ba ona govori o ovom izuzetnom priznanju, ali i generalno o bolestima bubrega, dijalizi, transplantaciji i donorskoj mreži.

Kako na početku razgovora ističe prof. dr. Resić, nagradu “Pioneer Award” opisuje kao priznanje širem timu bh. nefrologa koji su tokom svih ovih godina radili na pomaganju bubrežnim bolesnicima.

“Ovo je izuzetno važno priznanje za kompletnu bh. nefrologiju koja je i službeno prepoznata kao jedna od vodećih u široj regiji. U postratnom periodu Udruženje nefrologa BiH je nastojalo omogućiti komuniciranje između stručnjaka iz ove oblasti na teritoriji cijele države i ova nagrada je zapravo razultat našeg povezivanja i zajedničkog rada. Osim toga, naše udruženje konstantno radi i na promociji mladih nefrologa koji će preuzeti vrlo važnu ulogu spašavanja ljudskih života”, kazala je prof. dr. Halima Resić.

Ona ističe i to da je bh. nefrologija prepoznata u svijetu kao vrlo ozbiljna i da je poseban fokus Udruženja nefrologa BiH na obučavanju mladog kadra.

“Nagradu koju sam dobila dodjeljuje predsjednik Svjetskog udruženja nefrologa i to svake godine za određenu regiju, a na prijedlog kolega ove godine sam ja dobitnica za centralnu i istočnu Evropu. Udruženje nefrologa BiH kao institucija organizira veliki broj kongresa i kurseva, gdje učestvuju vodeći nefrolozi iz jugoistočne Evrope. Sarajevo i bh. nefrologija su prepoznatljivi u svijetu, ali moram istaći da ništa ovo ne bi bilo moguće bez ogromnog napora i mojih kolega”, dodala je ona.

Bubrežne bolesti godišnje dobije 850 miliona ljudi

“Bubrežne bolesti predstavljaju jedan veliki zdravstveni problem. Danas je u svijetu 850 miliona ljudi koji su zahvaćeni nekim stadijem hronične bubrežne bolesti, a jedan od glavnih problema je što se slabo radi na prevenciji. Primjerice, svake godine od akutnog oboljenja bubrega oboli oko 13 miliona ljudi, dok jedan milion umire. Stoga, kompletan sistem bi se trebao više pozabaviti samom prevencijom, a dijagnostika je izuzetno jednostavna”, rekla je Resić.

Prof. Resić ističe da je jako negativan trend što BiH prednjači u regiji kada je riječ o broju pacijenata na dijalizi, a za tu situaciju najviše krivi upravo slabe preventivne mjere.

“Nažalost, BiH je vodeća u regionu po broju pacijenata koji su na dijalizi, a jedan od ključnih uzroka ovog stanja upravo se krije u slaboj prevenciji. Za razliku od naših susjeda, BiH nema adekvatno uređenu zdravstvenu strukturu kroz koju bi bilo omogućeno formiranje nacionalnog programa za prevenciju hroničnog oboljenja bubrega. U Vijeću Evrope iduće godine bit će govora upravo o bubrežnim bolestima koja su po broju oboljelih na samom vrhu liste nezaraznih oboljenja. Veliki broj pacijenata i umire, a da i ne znaju da su imali nefrološki problem”, kaže Resić.

BiH ima izvrsne nefrologe

“Mislim da su bh. nefrolozi, u stručnom i profesionalnom smislu, izuzetni. Može se slobodno kazati da je najviše za takvo stanje zaslužna prethodno navedena dobra komunikacija između stručnjaka, kako domaćih tako i stranih, te ulaganje u edukaciju mladog kadra. Naime, nefrologa u BiH nema puno, oko 70-ak, tako da je interakcija sa stručnjacima iz regiona i svijeta važna zbog razmjene iskustva”, dodala je ona.

Kako dalje navodi prof. Resić, BiH uprkos stručnom kadru i svim potrebnim resursima ima veliki problem s brojem transplantacija, a za takvo stanje najviše krivi neuređeni zdravstveni sistem i nepostojanje adekvatnih institucija.

“Mi nefrolozi uvijek ističemo da je veliki problem što u BiH nemamo krovnu instituciju koja će se striktno baviti transplantacijom. Imamo odlične stručnjake i svu potrebnu opremu, ali nemamo sistem. Trebamo jednu organizaciju koja bi koordinirala kompletan proces. BiH ima dosta potencijalnih donora, u našoj državi se rutinski transplantiraju bubrezi, ali ne u onolikoj mjeri koliko je potrebno”, rekla je Resić.

U BiH je trenutno 2.800 pacijenata na dijalizi

Kako navodi prof. dr. Halima Resić, u našoj zemlji su češće kadaverične transplantacije nego one transplantacije sa žive osobe. No, ipak ističe kako su generalno transplantacije bubrega rijetke u BiH.

“U razvijenim sistemima svijeta po automatizmu donori postaju teški neurološki pacijenti, tj. pacijenti s moždanim udarima i sličnim stanjima. U BiH nažalost dosta mladih ljudi gine tako da bi se vrlo lako mogla uspostaviti kadaverična donorska mreža samo kada bi se nadležna ministarstva uspjela bolje organizirati. U FBiH postoji transplantacioni centar, dok primjerice u RS-u ne postoji. Kako god bilo, u BiH se vrlo rijetko vrše transplantacije iako imamo sve potrebne resurse”, ističe Resić.

Dobitnica prestižne nagrade “Pioneer Award” također naglašava problem prebukiranosti centara za dijalizu, a govori i to kako će u skorijoj budućnosti biti neophodno otvaranje novih odjeljenja.

“U BiH imamo oko 2.800 pacijenata na dijalizi. Medicinski radnici u dijaliznim centrima u našoj državi rade čak i u četiri smjene, što dovoljno govori o broju pacijenata. Najčešće se radi o starijim ljudima, a ovo stanje je prouzrokovala slaba prevencija i kasno javljanje oboljelih nakon pojave prvih simptoma. Dijalizni centri postaju prebukirani i bit će uskoro neophodno otvaranje novih ustanova ovog tipa”, zaključuje prof. dr. Halima Resić.

Klix.ba