Prekovremeni rad veći je problem od nedjelje

O zabrani rada nedjeljom već odavno slušamo, ali u kontekstu kako se to dešava u nekim drugim zemljama. Odavno se o tome priča i kod nas, ali najmanje dvije prepreke su na putu da se to i desi. Jedna je zakon, a druga poslodavci koji nisu baš raspoloženi za ovakvo nešto. Međutim, o tome se u posljednje vrijeme malo više priča, a to pitanje otvara i neka druga kao što su pitanje prekovremenog i rada praznicima.

Dnevnice

– Mislim da poslodavci nikada neće pristati na to da se zabrani rad nedjeljom, ali nama to i nije najveći problem. Ono što je mnogo gore jeste neplaćeni prekovremeni rad koji je već regulisan zakonima i kolektivnim ugovorima. Prema našim podacima, na ime tih neplaćenih prekovremenih sati inkasira se stotine miliona maraka godišnje, a to je riješeno zakonom. Stoga, puno je važnije regulisati rad u dane praznika jer za to već postoji zakonsko uporište, imate zakon, imate uredbe. Što se tiče slobodnog dana praznicima, on se generalno ne poštuje, većina trgovina radi. Rade skraćeno, ali radnicima je nebitno da li rade pet ili 12 sati kada na praznik moraju doći na posao. Kada pogledate koliko je plaćen taj rad praznicima, to je apsurdno. Naprimjer, jedna normalna dnevnica u trgovini je 18,50 KM, a uvećanje za rad praznicima je za 7 KM, znači prodavač dobije samo sedam maraka više kad radi praznikom, a svaki trgovac bi dao i 70 KM da je taj dan sa svojom porodicom, kazala je Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.

Još jedan od problema o kojem se ne govori mnogo, kaže ona, jeste činjenica da se u radno vrijeme ne računa vrijeme potrebno za dolazak na posao, već se ono računa od momenta otvaranja objekta.

– U prosjeku, jedan trgovac radi 45 minuta duže svaki dan i to mu nije priznato. Mi smo imali velike rasprave sa poslodavcima jer oni uopšte to vrijeme ne registruju kao rad. U trgovinama se danas radi u prosjeku 7 sati, radi se šest dana u sedmici, kad to pomnožite, to su 42 sata sedmičnog rada, što je 2 sata neplaćenog rada svake sedmice po radniku, a kad to pomnožite sa 150.000 radnika, to je oko 25 miliona KM godišnje samo na ime ta dva sata koja oni ne računaju kao normalno radno vrijeme, kaže Beširović.

Inicijativa za zabranu rada nedjeljom je dobra, smatra i ekonomski analitičar Predrag Duduković, koji kaže i kako će ona biti teško provodiva u praksi.

Drugačiji sistem

– S obzirom na sistem života danas, nedjelja se jednostavno nameće kao nekakva potreba, iako se nekada prije bez problema živjelo i bez te radne nedjelje. Danas je sistem drugačiji, privatno je vlasništvo i samim tim svaki poslodavac razmišlja na način da, ako jedan dan u sedmici ne radi, on gubi od svog profita. Što se tiče radnika, inicijativa je dobra, ali bojim se da će tu biti velikog otpora od poslodavaca, kao što je i do sada bilo jer je više puta pominjano takvo nešto, istakao je Duduković.

Govorilo se o ovom pitanju i na sjednici Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH, a direktor Udruženja Mladen Pandurević kazao nam je kako je to protivustavno i nešto što se ne može zabraniti.

– Ta inicijativa se može odnositi prvenstveno na oblast trgovine i na velike trgovačke centre. Zbog toga smo odlučili da prije Nove godine sazovemo sjednicu naše grupacije trgovine koja će dati argumente koji idu u prilog ili protiv takvog prijedloga, ali smo izrazili spremnost da razgovaraju svi koji takvo nešto predlažu i da se odluka donese na osnovu argumenata. Činjenica je da to ne može donijeti federalni Parlament jer je to nadležnost kantona, ali spremni smo da razgovaramo na bazi argumenata, poručio je Pandurević.

OSLOBOĐENJE