BiH ima potencijal u IT sektoru, ali mora više raditi na poboljšanju poslovnog ambijenta

Veliki broj inžinjera koji su svoja znanja i vještine stekli u Bosni i Hercegovini u cijelom svijetu ostvaruju zavidne rezultate. Međutim, nepovoljan ambijent u našoj zemlji uglavnom ih je odveo preko granice, a u cilju promjene trenutnog stanja početkom ove godine formirano je Udruženje inžinjera koje djeluje na državnom nivou.

“Kada govorimo o metalnom sektoru i elektrotehnici naša industrija se uglavnom bavi uslugom. Kako bi bh. pamet došla do izražaja na evropskom i svjetskom tržištu mi smo pokrenuli priču o njihovom udruživanju. Cilj nam je da nam ljudi ne odlaze iz školskih klupa”, kaže predsjednik udruženja Sead Jahić.

O načinima putem kojih je moguće unaprijediti poslovni ambijent u Tuzli se govori u okviru prve Sedmice inžinjerstva u BiH koja je danas zvanično počela.

U Tuzli stručnjaci sa svih strana svijeta

Cilj organizatora je bio na jednom mjestu okupiti stručnjake sa svih strana svijeta koji će u interakciji sa studentima govoriti o načinima na koje je moguće napraviti velike uspjehe u poslovnim zajednicama.

“Učesnici su najuspješniji ljudi koji su u svijetu dokazali i pokazali svoje sposobnosti. Oni kroz svoje učešće i iznošenje savjeta daju podršku nama. Također, studenti su budućnost BiH, a ovdje ih imamo iz svih bh. gradova jer želimo da pronađu sebe i svoj profesionalni opstanak u BiH, ali i da se međusobno umreže”, kaže direktor Sedmice inžinjerstva BiH Zlatko Berbić.

Da postoje razlike između zemalja Evropske unije i Bosne i Hercegovine po pitanju poslovnog ambijenta odavno je poznato. Profesor na australskom La Trobe univerzitetu Edhem Eddie Čustović kaže da naša zemlja mora ići korak po korak kako bi se podigla na viši nivo.

Pametni gradovi, umjetna inteligencija i najnovije tehnologije teme su koje su danas obrađene u okviru Sedmice inžinjerstva, a Čustović je stava da naša zemlja ima ogroman potencijal u IT svijetu te da je vrlo brzo moguće napraviti velike korake.

“Prije svega moramo biti složniji, a potrebno je da napravimo strategiju. Preduslovi za jedan brend kao što je pametni grad ogledaju se u tome da imamo telekomunikacijsku mrežu koja može da podržava podatke koji se prikupljaju putem raznih senzora i dozvoljavaju pružanje određene usluge koja olakšava život u svakom smislu, od pametnih kanti za smeće, pametnog korištenja autocesta, bolnica… Međutim, da bismo imali pametni grad, moramo imati i pametno društvo”, ističe Čustović koji ima cilj povezati Tuzlu s većim pametnim gradovima, a početni koraci uskoro bi se mogli dogoditi.

Potrebna veća saradnja između akademija i industrije

Ahmet Kovačević svoju karijeru je počeo u Sarajevu i Tuzli, a nakon rata je otišao u London. Našu zemlju je, kako nam je istakao, napustio najviše zbog nepružanja mogućnosti za saradnju sa svjetskim stručnjacima.

Danas je ugledni akademski građanin Londona, a svoja znanja i vještine spreman je prenijeti na mlade u našoj zemlji.

“Iako smo govorili da je otvorenija zemlja, u Bosni i Hercegovini je nakon rata bilo izrazito teško uspostaviti saradnju sa svjetskim ljudima, pisati članke… Mi u dijaspori imamo više od milion ljudi i interesntno je da ta dijaspora doprinosi bh. ekonomiji sa 25 posto. Ovdje je potrebno napraviti veću saradnju između akademija i industrije, a kako bi se postigao razvoj naše zemlje”, ističe Kovačević koji predaje inžinjerski dizajn na City univerzitetu u Londonu.

Kroz Sedmicu inžinjerstva predstavit će se i najinovativnije i najuspješnije bh. kompanije čiji će čelnici pričati o tome kako su postigli zavidan uspjeh u zemlji koja im u tolikoj mjeri poslovnim ambijentom i nije naklonjena.

Klix.ba