Kakvu hranu jedu stanovnici BiH, GMO uvijek zahtjeva predostrožnost

Bilo da je to prirodna, odnosno, organska hrana, bilo da je to GMO (genetski modificirani organizmi) hrana, odnosno GM proizvodi i GM hrana, konzumenti imaju pravo da znaju i imaju pravo na izbor.

Iako postoji puno kontroverzi oko GMO hrane, takva vrsta hrane je sve prisutnija i osvaja bh. tržište.

Profesor biomedicinskog inženjeringa Midhat Jašić pojašnjava da je do početka 21. stoljeća Evropska unija (EU) držala moratorij na proizvodnju i promet GMO, za razliku od Amerike, gdje se normalno odvijala proizvodnja, prerada i promet.

U području biotehnologija kao što je proizvodnja lijekova, aditiva (naročito koagulansa za sireve) i drugih proizvoda za koje je potrebna visoka tehnologija, upotrebu i promet GMO-a EU je pravno regulirala.

I BiH uskladila zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU te je uspostavila institucionalni okvir za donošenje propisa u vezi sa GMO.

Doneseno je više akata među kojima je najznačajniji Zakon o GMO na nivou BiH a osnovano je i Vijeće za GMO koje funkcionira posljednjih godina, te Jašić ističe da provođenje legislative u praksi zahtijeva jačanje infrastrukture, stručnog i kvalificiranog kadra ali i više razine monitoringa i observacije.

“No potrošači trebaju znati da je hrana porijeklom od GMO još nepoznanica kad su u pitanju posljedice na zdravlje. Međutim upotreba određenih pesticida uz GMO usjeve je sigurno i nesumnjivo rizična. Pesticidi se danas primjenjuju i u uzgoju GMO”, kazao je Jašić.

Naveo je da se u BiH uveze nekoliko desetina tona pesticida godišnje i oni sami po sebi predstavljaju opasnost, te da prekomjeran unos (iznad maksimalno dozvoljenog) ove grupe hemikalija se akumulira u masnom i drugim tkivima čovjeka izazivajući stvaranje slobodnih radikala i druge nepoželjne hemijske reakcije po zdravlje ljudi.

Usljed genetske modifikacije hrana porijeklom od GMO može sadržavati nepoznate novonastale aktivne sastojke, ali i različite kemijske spojeve koji su rezultat primijenjenih tehnologija (pesticid glikofozat, BT toksini) za koje se vjeruje da oštećuju mikrovile u probavnom traktu, ali izazivaju i druge poremećaje homeostaze živih bića pa i ljudskog organizma.

“U konzumaciji hrane porijeklom iz GMO mora se, u najmanju ruku, primijeniti princip predostrožnosti uz ograničavanje količinskog unosa. Iz toga proizlazi pravo potrošača na obavezno označavanje hrane porijeklom od GMO kao i neovisno istraživanje utjecaja GMO na zdravstvenu sigurnost i okoliš”, kazao je prof. Jašić.

U većini država svijeta dozvoljena je upotreba hrane porijeklom od GMO ali je ograničena količina (do 0,9 posto) uz obavezno deklariranje. Stoga je neophodna bolja edukacija potrošača, a savremena znanost mora pratiti zbivanja u svijetu.

Predstavnica Udruženja za zaštitu potrošača TK Gordana Bulić smatra da potrošači imaju pravo da znaju kakvu hranu jedu, te da potrošače treba educirati.

“Da, potrošačima, konzumentima treba pružiti dovoljno informacija, treba ih educirati. Potrebno je da je hrana dovoljno dobra označena, da ima kvalitetnih informacija, da potrošači na osnovu tih informacija odluče šta će kupiti”, kazala je Bulić.

Radi praćenja stanja i razvoja u oblasti rukovanja GMO-om i pružanja stručne pomoći u provođenju Zakona o GMO-u, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, imenuje članove Vijeća za genetički modificirane organizme čiji je mandat četiri godine.

FENA