Na samom smo dnu: BiH je apsolutno neprimamljiva za biznis

Daleko je najlošije rangirana zemlja regiona a prema nekim parametrima je na samom dnu liste.

U izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja “Doing Business” za 2018. godinu, Bosna i Hercegovine je zauzela 89. mjesto od 190 zemalja svijeta ali je prema mnogim parametrima na začelju liste poput brzine pokretanja biznisa.

Analitičari ističu da u 2018. ništa nije urađeno na reformama u privredi, a sa tim se slažu i privrednici koji navode da BiH nije mjesto pogodno za biznis, javlja Radio Slobodna Evropa.

U odnosu na prošlogodišnji izvještaj, Bosna i Hercegovine je nazadovala za tri mjesta. Daleko je najlošije rangirana zemlja regiona a prema nekim parametrima je na samom dnu liste.

Tako je, po brzini pokretanja biznisa, BiH na neslavnom 183. mjestu jer za počinjanje biznisa treba – ni manje, ni više – nego 81 dan i čak 13 različitih procedura. U ovoj praksi od Bosne i Hercegovine su gore samo Gvineja, Kambodža, Čad, Eritreja, Somalija, Haiti i Venecuela.

Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže da je BiH nazadovala prema svim parametrima jer nadležni ništa nisu uradili u ovoj godini.

“Mnogo toga je trebalo uraditi, prije svega, rasteretiti privredu, olakšati brzinu registracije firmi i omogućiti informatizaciju da možete danas podnijeti zahtjev putem interneta ili samo na jednom šalteru gdje bi niz procedura bilo objedinjeno i uvezano pa da ne morate čekati više od 80 dana. Nažalost, očito su neke druge teme i interesi prevladali kod vlasti”, kaže Hadžić.

Bosna i Hercegovina se ne može pohvaliti ni brzinom dobijanja građevinskih dozvola gdje u prosijeku treba 193 dana i 16 procedura te je, prema tom parametru, na 167. mjestu a o pitanju poreske politike i plaćanja poreza – na 139. mjestu.

Iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH (FBiH) za ovakve rezultate krive vlasti na svim nivoima.

“Ovogodišnji lošiji rezultat BiH je direktna posljedica nerada vladajućih institucija, nedonošenja ključnih reformskih zakona koji su trebali poboljšati poslovni ambijent u smislu smanjenja cijene radnih mjesta u BiH, smanjenja fiskalnih i parafiskalnih nameta, otvaranja novih radnih mjesta i smanjenja sive ekonomije”, ističe portparolka Udruženja, Vedrana Živković.

Brzina registracije preduzeća u Republici Srpskoj (RS) ubrzana je od 2013. godine kada je u ovom bosanskohercegovačkom entitetu uveden jednošalterski sistem registracije poslovanja.

Zamišljen je tako da se sve završi u roku od tri dana i sa jednom markom osnivačkog kapitala, ali je u praksi to mnogo sporije.

Ipak, poslovna zajednica kaže da je to daleko bolje nego prije, a kao najveći problem za biznis u BiH vide političku nestabilnost što posebno ističe i predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS-a, Dragutin Škrebić.

“Glavni i osnovni problem je politička nestabilnost. Bez rješavanja i stabilizacije političke situacije nema naglog privrednog rasta i razvoja kojeg ovdje svi očekujemo. Na ovom stepenu razvoja ne možemo opstati jer mi moramo ozbiljno ući u privrednu reformu i podizanje standarda i ljudi i nas koji nešto radimo”, poručuje Škrebić.

Ono što je zaključila Svjetska banka direktna je posljedica nedjelovanja vlasti koje nisu radile na ispunjavanju Reformske agende kada je u pitanju ekonomija i privreda, poručuju analitičari ali i poslovna zajednica.

Oni ističu da je ekonomski rast BiH, iako slab, postignut zahvaljujući radu poslodavaca i ekonomskom rastu u zemljama u koje kompanije iz Bosne i Hercegovine tradicionalno izvoze svoje proizvode, a ne djelovanju političara na stvaranju boljeg poslovnog ambijenta.

 RSE