Politička kriza prelama se preko leđa bh. privrednika!

Po ko zna koji put politički problemi se prelamaju preko leđa običnih građana ili privrednika. Ovog puta, postizborna blokada Vijeća ministara mogla bi imati nesagledive posljedice na poslovanje bh. tekstilnih, obućarskih i kožarskih kompanija.

Neodržavanje sjednica Vijeća zbog izostanka ministara iz reda hrvatskog naroda, naime, razlog je što još nije donesena odluka o suspenziji i snižavanju carina na repromaterijal za sljedeću godinu.

Niža carina

Amir Međić, sekretar Federalnog udruženja tekstila, obuće i kože (UTOK), ocijenio je za „Avaz“ da se radi o vrlo bitnoj odluci koja direktno utječe na poslovanje mnogih bh. kompanija.

– Odluka se donosi već godinama i do sada nije bila sporna, a odnosi se na strateško snižavanje uvozne carine na materijale za proizvodnju koji stižu u BiH iz trećih zemalja. U početku je to bio mali broj materijala i iz godinu u godinu spisak se povećavao kako su se razvijale ove privredne grane – pojasnio je Međić.

Dodao je da je, naprimjer, uvoz kože u Njemačkoj oporezovan s četiri posto, dok je u BiH porez bez donošenja ove odluke oko 16 posto.

– Ako to mora platiti proizvođač, to je za njega preveliko opterećenje. Ako Vijeće ne suspendira te namete, nastat će velika šteta za kompanije iz naše branše – naglasio je Međić.

Sve spremno

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kazao je za naš list da je proceduralno odluka spremna.

– Već skoro dva mjeseca čeka se na njeno usvajanje. Insistirao sam da se uvrsti na dnevni red sljedeće sjednice Vijeća ministara BiH, ali, kao što znate, ona još nije održana – pojasnio je Šarović.

Dodao je da je ipak optimističan i da vjeruje da će odluka biti donesena do kraja godine, a možda već i sljedeće sedmice.

– Ne vidim šta bi moglo biti sporno, jer se zaista radi o odluci koja je svima u interesu. Bolje rečeno, od općeg je interesa za sve u BiH – naglasio je Šarović.

Zaposleno više od 40.000 radnika

Prema raspoloživim podacima, korist od ove odluke ima 250 kompanija u kojima je zaposleno više od 40.000 radnika, od kojih najveći broj, 30.000, u tekstilnoj i kožarskoj industriji.

Procjene pokazuju da je budžet zbog ove odluke godišnje uskraćen za oko četiri miliona maraka, što je, prema ocjeni mnogih, beznačajno u odnosu na efekt koji se njima dobiva.

Avaz