Stres može dovesti do skupljanja mozga i problema s pamćenjem

“Visok nivo kortizola, hormona stresa, utječe na funkciju mozga, njegovu veličinu i učinak na kognitivnim testovima. Otkrili smo smanjenje moždane mase i gubitak pamćenja kod relativno mladih ljudi”, rekao je Sudha Seshadri, autor studije i profesor neurologije.

Dodao je kako nikada nije rano da počnete paziti na stres.

Kortizol je jedan od ključnih hormona koji pomaže tijelu da odreaguje na stres. Kada se nalazimo u stresnoj situaciji, nadbubrežne žlijezde proizvode više kortizola koji ograničava sve tjelesne funkcije koje bi nam mogle smetati ukoliko se nađemo u situaciji da se borimo za život. Kada opasnost prođe nivo kortizola opada, a tjelesni sistem se treba vratiti u normalu. U suprotnom će se pojaviti glavobolja, tjeskoba, depresija, problemi sa srcem te problemi s koncentracijom i pamćenjem. Stručnjaci upozoravaju da je mozak veoma osjetljiv.

“Mozak je veoma osjetljiv, ali i gladan. Mozak zahtjeva ogromnu količinu hranjivih tvari i kisika kako bi ostao zdrav i ispravno funkcionisao. Dakle, ukoliko tijelo te resurse troši na stres onda ih ne ostaje dovoljno za mozak i dolazi do problema s pamćenjem”, rekao je Keith Fargo iz Udruženja za Alzheimerovu bolest.

Prethodna istraživanja također su pokazala povezanost između kortizola i demencije, ali fokus tih istraživanja bio je na starijim osobama i hipokampusu, memorijskom području mozga. U ovom istraživanju učestvovalo je više od 2.000 osoba bez znakova demencije koje su radile različite psihološke testove kako bi izmjerili svoju vještinu razmišljanja. Nakon osam godina ponovili su test, a izmjeren im je i nivo kortizola u serumu. Konačni rezultati pokazali su da su osobe koje su imale veće količine kortizola u organizmu imali smanjenu moždanu masu.

“Nisam bio iznenađen ovim rezultatima. Ukoliko imate više kortizola u organizmu vjerovatno ste pod stresom te ćete zbog toga imati više poteškoća tokom rješavanja kognitivnih zadataka. ipak, iznenađen sam utjecajem kortizola na strukturu mozga. Ukoliko su promjene u strukturi mozga vidljive u srednjoj životnoj dobi, zamislite šta se događa u trenutku kada ste dovoljno stari da razviju demenciju”, rekao je Fargo.

Seshadri je rekao da ovo istraživanje pokazuje samo povezanost, ali ne i uzrok te je naglasio kako je potrebno raditi dodatna istraživanja. Preporučuje da do tada promijenite način života i pokušate se izboriti sa stresom.

Klix.ba