Zašto nam treba magnezij?

Magnezij učestvuje u stvaranju imunoglobulina, koji se nalazi u krvi zdravih ljudi. On je važan za proizvodnju i aktivnost fagocita, bijelih krvnih ćelija, koje nas štite od patogenih mikroorganizama.

Umor i grčevi

Tako jača imunološki sistem, zbog čega je vrlo važan za ovaj prijelazni period, u kojem vladaju prehlade i viroze. Osim toga, magnezij ima izuzetno važnu ulogu u metabolizmu, o čemu svjedoči i činjenica da je potreban za odvijanje više od 300 enzimskih reakcija u tijelu.

Neškodljiv je za organizam, a pozitivni učinci ovog minerala su normalizacija probave, otklanjanje umora, migrena i grčeva u mišićima, poticanje razvoja mišićno-koštanog sistema te prevencija srčanog udara.

Potrebno nam je od 300 do 420 miligrama dnevno. Muškarcima je potrebno nešto više magnezija nego ženama. Posebne blagodati magnezija dolaze do izražaja tokom trudnoće. Ne unosi li se dovoljno magnezija u tijelo, moguć je čest zatvor, dok dodatni unos magnezija može imati blagi laksativni učinak, jer opušta zidove crijeva i pomaže zadržavanju vode u debelom crijevu.

Studije pokazuju kako približno polovina ljudi u razvijenim zemljama prehranom ne unosi propisane količine magnezija. Budući da su najbogatiji izvori magnezija sjemenke, orašasti plodovi i žitarice, ne čudi što je prehrana siromašna tim mineralom, posebno ako znamo da se ta prehrana temelji uglavnom na industrijski prerađenoj hrani.

Regulira glukozu

Osim za nadopunu prehrane, magnezij se u posljednje vrijeme razmatra radi prevencije i terapije brojnih bolesti. Magnezij, između ostalih važnih funkcija u organizmu, igra ulogu u regulaciji glukoze u krvi, krvnog pritiska i srčanog ritma. Istraživači s Univerziteta “Northwestern” otkrili su da je kod ljudi s najvišim unosom magnezija učestalost metaboličkog sindroma najniža, dok su oni s najnižim unosom magnezija imali značajno veću šansu za razvoj metaboličkog sindroma.

Smanjuje rizik od moždanog udara

Finska studija pokazala je 15 posto manji rizik od moždanog udara kod muškaraca koji su unosili prosječno 589 miligrama dnevno u poređenju s onima koji su unosili tek 373 miligrama dnevno.

Svakodnevni unos magnezija utječe na smanjivanje C-reaktivnog proteina, koji uzrokuje upale u tijelu, a to znači i smanjivanje rizika od srčanih bolesti. Čak 43 grama magnezija sadrži jedna banana. Već i jedna na dan poboljšat će raspoloženje te vas riješiti tjeskobe i razdražljivosti. Ovaj mineral pomaže 300 enzimskih reakcija, poput dijeljenja ćelija ili rada mišića.

Za kosti s kalcijem

Magnezij uzimajte s kalcijem u omjeru 1:2 (300 miligrama magnezija i 600 miligrama kalcija) radi bolje apsorpcije. Magnezij potiče razvoj mišićno-koštanog sistema, ali i stvaranje energije. Žitarice heljda, kukuruz, zob, kvinoja i proso sadrže magnezij koji jača srce, a ima i laksativni učinak. Jedite ih svakodnevno.

Štiti od raka

Magnezij djeluje i antikancerogeno, pokazala je studija objavljena u časopisu “Journal of Nutrition”. Japanski naučnici proveli su istraživanje na više od 87.100 ljudi prosječne dobi od 57 godina, a trajalo je osam godina. Muškarcima koji su svakodnevno uzimali magnezij (327 miligrama na dan), rizik od karcinoma debelog crijeva smanjio se za čak 52 posto.

Uzroci nedostatka

Uzroci nedostatka magnezija u tijelu su povećane potrebe u trudnoći, pri rastu, kod stresa ili pojačane fizičke aktivnosti i vježbanja. Naravno, tu su i nepravilna prehrana, dijeta siromašna magnezijem, gastrointestinalne bolesti, starenje, šećerna bolest, unos lijekova i alkohola te zloupotreba laksativa.

Pomaže i kod astme

Astma se u određenom obimu može zauzdati redovnim uzimanjem magnezija, poručuju američki naučnici s Univerziteta u Kenmoru. Istraživanje provedeno na pedesetak astmatičara u dobi od 21 do 55 godina u trajanju od šest i po mjeseci, pokazalo je značajno poboljšanje u kvalitetu života.

Plućna funkcija izmjerena “peak-flow” metrom poboljšala se za šest posto, a bronhi su postali za 20 posto otporniji na utjecaj bronhokonstriktora (tvari koje sužavaju dišne puteve), što je zajedno pridonijelo ventilaciji pluća i općem boljem osjećaju.

Loše navike

I neke svakodnevne navike, poput uživanja u kofeinu i šećeru, utječu na manjak kalcija u organizmu. Manjak magnezija u organizmu može nastati zbog brojnih razloga, a ovo su samo neki od njih:

1. Ovisni ste o šećeru.

2. Uzimate kalcij kroz dodatke prehrani.

3. Pijete gazirana pića.

4. Sumnjate ili vam je dijagnosticirana celijakija ili Kronova bolest.

5. Konzumirate mnogo rafiniranih namirnica i mliječnih proizvoda.

6. Koristite filtere za vodu ili pijete vodu iz gradskog vodovoda.

7. Imate dijabetes tipa 2.

8. Izbjegavate zeleno povrće, pogotovo lisnato, i drugu hranu bogatu magnezijem.

9. Starije ste životne dobi i redovno koristite lijekove.

10. Jedete hranu uzgojenu na već iscrpljenom tlu.

Avaz