CIK poručuje: Broj nevažećih listića je u granicama “normalnog”, preuranjeno se traži novo brojanje

“Što se tiče nevažećih glasačkih listića i za ove izbore, i za izbore 2014., 2010. pa i 2006. godine za nivo Predsjedništva BiH uglavnom se to kreće na istom nivou. Trenutno na osnovu preliminarnih rezultata ovogodišnjih izbora, za nivo Predsjedništva BiH broj nevažećih listića je oko 102.000. To podrazumijeva i glasove iz FBiH i iz RS-a”, kazali su za Klix.ba iz CIK-a.

S obzirom na to da brojanje glasova još nije završeno broj nevažećih glasačkih listova će rasti.

Dominiraju prazni listići koji su kao takvi nevažeći

Na Općim izborima 2014. broj nevažećih glasačkih listova za nivou Predsjedništva BiH bio je 137.000, od čega u FBiH 83.375, a u RS-u više od 53.000.

Poređenja radi, 2014. godine od 83.000 nevažećih listića za nivo Predsjedništva u FBiH, 44.000 su bili prazni listići, koji su kao takvi nevažeći, dok je ostatak bio nepropisno označen.

“Podsjećamo da smo mi 2010. godine zbog paušalnih ocjena i izjava u javnosti pojedinih političkih aktera po službenoj dužnosti naredili da se ponovo pregledaju i broje nevažeći glasački listići za nivo Predsjedništva BiH s teritorije RS-a. Tada su pregledani nevažeći glasovi sa 2.090 biračkih mjesta. Tada je objavljeno da je nevažećih 60.794. Od toga je bilo 44.525 praznih listića, a nepropisno označenih nešto više od 16.000. Nevažeći glasački listići ne znače istovremeno bilo kakvu izbornu prevaru ili manipulaciju. Oni mogu da znače i volju građana”, naglašavaju iz CIK-a.

Kategorizirati nevažeće glasačke listiće

Vehid Šehić, bivši član CIK-a, za Klix.ba je kazao da je evropski prosjek nevažećih listića od jedan do tri posto te da je u BiH to mnogo više. Ipak, poručuje da su sada sve žalbe preuranjene i da treba sačekati konačne rezultate.

“Potrebno je utvrditi kategoriju nevažećih glasačkih listića. Postoji više vrsta nevažećih listića, neko prekriži cijeli listić, neko nacrta nešto, a na nekima su dva polja prekrižena i moguće je da to rade nesavjesni članovi biračkih odbora te je nemoguće utvrditi koja je prvobitna volja birača. Na mjestima gdje ima mnogo takvih nevažećih listića, gdje su prekrižena dva polja, dakle pored imena dva kandidata i ako postoji sumnja da je broj takvih listića mogao utjecati na rezultat, onda na tim biračkim mjestima treba ponoviti izbore”, kazao je Šehić.

IZ CIK-a su poručili, a i Šehić se slaže da je podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje preuranjeno.

“Tek nakon što Centralna izborna komisija BiH objavi utvrđene izborne rezultate, subjekti navedeni u članu 5.30. stav (1) Izbornog zakona BiH mogu u roku od tri dana podnijeti zahtjev za ponovno brojanje i to isključivo pod uslovima i na način propisan tim članom. Centralna izborna komisija BiH trenutno objavljuje preliminarne rezultate i zbog toga je preuranjeno podnositi zahtjeve za ponovno brojanje”, kazali su.

Klix.ba