Čemu se građani nadaju nakon izbora

Građani glavnog grada Bosne i Hercegovine od jutarnjih sati glasaju na osmim općim izborima nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i nadaju se promjenama, koje bi trebale uslijediti i zadržati mlade ljude u ovoj zemlji, javlja Anadolu Agency (AA).

Penzionerka Hatidža Zubović (79) obavila je građansku dužnost s nadom da će nakon ovih izbora biti bolje.

“Očekujem da nešto krene na bolje, barem za nas penzionere i omladinu. Da djeca dobiju posao i da nam omladina ne ide vani. Ovoj državi treba omladina, na mladima svijet ostaje. Uvijek se nadam nečem boljem”, poručila je Zubović.

Haris Bešić (21), student na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, izjavio je za AA da će glasati u toku dana.

“Očekujem promjenu na bilo kojem nivou. Da se više dese te promjene”, rekao je Haris izražavajući nadu da će ova zemlje, nakon izbora, biti bolje mjesto za mlade ljude.

Belmina Ogrešević već je obavila građansku dužnost.

“Ove godine glasam za omladinu. Trebamo se nadati promjenama. Trebamo se nadati. Ja sam žena, koja je ovdje u ratu rodila dvoje djece i mislim da će biti bolje”, izjavila je Ogrešević.

Ljubomir Jakšić (58) je nezaposlen i nije optimističan da će ovi izbori donijeti neke promjene u BiH.

“Od ovih izbora ne očekujem ništa. Izaći ću kao građanin ali mislim da će iste kriminalne grupe voditi ovu zemlju, kao što su je i vodili, a mladi će odlaziti. Nisam optimističan. Ovo je privatna država”, mišljenja je Jakšić.

Penzioner Alija Selmanović već je glasao i nada se boljem sutra.

“Valjda će biti bolje. Nadati se je”, poručio je Selmanović.

Biračka mjesta otvorena su u sedam sati, a glasanje traje do 19 sati, osim u slučajevima gdje će ukoliko bude kašnjenja prilikom njihovog otvaranja ono biti produženo za toliko vremena ili ukoliko na biralištima u predviđenom vremenu zatvaranja budu gužve.

Izbori se provode za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, od kojih se dva i to iz bošnjačkog i hrvatskog naroda biraju iz FBiH, te jedan iz srpskog naroda iz entiteta RS.

Na listi za bošnjačkog člana Predsjedništva nalazi se šest kandidata, hrvatskog člana Predsjedništva BiH pet, a člana Predsjedništva BiH iz srpskog naroda četiri kandidata.

Biraju se i 42 zastupnika u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i to 28 iz pet izbornih jedinica u Federaciji BiH, te njih 14 iz tri izborne jedinice u RS-u.

U Federaciji BiH bira se 98 zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH iz 12 izbornih jedinica.
Istovremeno, u RS-u se između 36 kandidata bira predsjednik i dva potpredsjednika RS-a koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.

Kada je u pitanju Narodna skupština RS-a, iz devet izbornih jedinica biraju se 83 zastupnika.

Izbori se provode i za skupštine kantona u Federaciji BiH i to tako što se u kantonima Tuzlanskom, Sarajevskom i Zeničko-dobojskom bira 35 zastupnika, Unsko-sanskom, Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom po 30, Bosanskopodrinjskom i Kantonu 10 (Livanjskom) po 25, Zapadnohercegovačkom 23, a Posavskom 21 zastupnik.
Pravo glasa na izborima ima ukupno 3.352.933 birača u Bosni i Hercegovini, međi kojima 2.092.933 glasa u Federaciji BiH, a 1.260.597 RS-u.