Poslodavci u BiH i dalje najviše traže IT stručnjake, građevinske inžinjere i farmaceute

“Među radnicima sa srednjom stručnom spremom najtraženiji su prodavači i ugostitelji, posebno konobari. Također, često su traženi operateri za unos podataka, radnici u call-centrima, te u nešto manjem broju tehničari za građevinske materijale i tehničari za sigurnost saobraćaja, te mašinovođe. Naravno ovdje treba praviti razliku da je broj potrebnih prodavača i konobara, daleko veći od broja potrebnih operatora za unos podataka ili radnika u call-centrima, a posebno u odnosu na navedena tehnička zanimanja ili mašinovođe. Kada je riječ o radnicima sa VKV i KV kvalifikacijom, najtraženiji su šivači, varioci, tesari, zidari, bravari, rukovaoci kranom. I ovdje treba uzeti u obzir da je potreba za nekim od navedenih zanimanja daleko veća od nekih drugih”, rekao je on.

S druge strane, kada je riječ o suficitarnim zanimanjima, odnosno profilima radnika kojih ima najviše na evidencijama nezaposlenosti u BiH, on ističe da su to visoko obrazovane osobe kao što su diplomirani kriminalisti, ekonomisti, pravnici, politolozi, žurnalisti, socijalni radnici, profesori sociologije, pedagozi.

“Od osoba sa srednjom stručnom spremom na evidencijama je najviše ekonomskih tehničara, mašinskih tehničara, maturanata gimnazije i saobraćajnih tehničara, a kada je riječ o osobama sa VKV i KV kvalifikacijom, najviše na evidencijama nezaposlenih ima vozača motornih vozila, frizera i metalostrugara”, rekao je Bandić.

Kada je riječ o odlasku radnika, Agencija za rad i zapošljavanje BiH, navodi Bandić, trenutno posreduje u zapošljavanju građana u inostranstvu one države sa kojima imamo potpisane pravne okvire za zapošljavanje.

“Zašto je bitno imati pravni okvir za zapošljavanje? Na prvom mjestu zato jer se na taj način nudi sigurnost radniku prilikom odlaska na rad u inostranstvo, a na drugom mjestu zbog toga što se na ovaj način kontrolira kretanje radne snage. Zahvaljujući sporazumima o zapošljavanju država može utjecati na to da radna snaga koja odlazi predstavlja samo suficitarnu radnu snagu na domaćem tržištu rada. Upravo na ovaj način radi i Agencija za rad i zapošljavanje BiH. Država ima potpisane sporazume o zapošljavanju sa Slovenijom, Srbijom i Katarom, te Dogovor o zapošljavanju osoba sa završenom srednjom medicinskom školom opšteg ili pedijatrijskog smjera. Trenutno se implementiraju Sporazum sa Slovenijom i Dogovor sa Njemačkom jer iz ovih država imamo zahtjeve za radnom snagom. Bitno je reći da sve osobe koje odlaze na rad u inostranstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH su uredno odjavljene sa biroa nezaposlenih, te imaju prava na radu u navedenim državama kao i domaća radna snaga u tim državama. Ono što je najbitnije u svemu jeste da mi posredujemo samo za ona zanimanja za koje imamo viškove na evidenciji nezaposlenih, te putem nas ne mogu otići radnici čija su zanimanja potrebna domaćem tržištu rada”, naveo je.

U protekle tri godine, dodaje Bandić, u ove dvije države putem Agencije je zaposleno oko 27.000 osoba.

Inače, posljednji podaci o zaposlenim osobama su za juni 2018. i broj zaposlenih u BiH je 806.031 osoba. S druge strane posljednji podatak o broju nezaposlenih osoba je iz jula 2018. godine i broj nezaposlenih je 450.392 osobe.

U periodu 31 jula 2015. do 31.jula .2018. godine nezaposlenost je smanjena za 89.120 osoba. U istom period administrativna stopa nezaposlenosti smanjena je za 7,2 posto, dok je anketna stopa nezaposlenosti smanjena za 9,3 posto.

Klix.ba