Izražene promjene klime u BiH, slijede sve češći ekstremi

Nedim Sladić student je završne godine softverskog inžinjeringa na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu. Ima 21 godinu. Meteorologijom se samostalno počeo baviti još u djetinjstvu, a 2010. godine upoznaje Željka Majstorovića, koji ga usmjeruje dalje.

Samostalnim učenjem sagradio je osnovno znanje iz oblasti meteorologije, ali, kako sam kaže, želi nastaviti i dalje učiti mnogo više. Godine 2015. javnosti se predstavio kroz mnoga medijska gostovanja širom BiH i regiona. Istinski je zaljubljenik u meteorologiju, a svoje prognoze dao je i za “Dnevni avaz”.

Pomoću čega izrađujete vremenske prognoze?

– Sinoptičke prognoze i analize izrađujem prateći globalne prognostičke modele čiji izračuni variraju od centra kojem prognostički model pripada, ali gledam da koristim slične modele koje koriste i naši zavodi diljem regije. Najčešće izrađujem svoje prognoze s prognostičkim modelom GFS koji ima izračune parcijalnih nelinearnih i nehomogenih sistema diferencijalnih jednačina pri NOAA-i (Nacionalna okeanografska agencija Sjeverne Amerike), visoko rezolucijski ICON, koji ima izračune pri Njemačkom hidrometeorološkom institutu, a usporedbu vršim sa ECMWF-CEP, koji ima izračune pri Univerzitetu u Ridingu. U posljednje vrijeme sve više povjerenja dajem i visokorezolucijskom modelu NMMB, koji se pokazuje odličnim. Za padavine često koristim prognostički model WRF-NMM, a usporedbu uradim sa GFS i ICON modelom. Također, globalni prognostički izlazi se redovno usporede i tzv. ensemble produktima GFS i ECMWF, kako atmosfera nije deterministični sistem, tj. podložna je stalnim promjenama, a ensemble u tome mnogo pomaže.

Nakon dosta nestabilnog ljeta, septembar se ove godine pokazao u mnogo ljepšem svjetlu. No, jučer smo naglo iz ljetnih rukava prešli u jakne. Što je uzrok bilo nestabilnom ljetu i ovom jakom zahladnjenju?

– Ljeto 2018. je na području BiH bilo vrlo sparno, prilično vlažno i nestabilno, ponajprije zbog nešto izraženije jugoistočne visinske cirkulacije nad obalama Crnog mora koja je često svojim istočnim i sjeveroistočnim visinskim strujanjima donosila nestabilniji i svježiji zrak, najviše u istočna i centralna područja BiH, gdje je ovog ljeta bilo i najviše padavina, uglavnom pljuskovitog karaktera, kako to i priliči ljetnim mjesecima, pri čemu se područje Sarajeva naročito isticalo u gotovo svakodnevnoj pojavi pljuskova u poslijepodnevnim i večernjim satima, naročito tokom jula, kada je oboren i rekord po broju dana s pojavom mjerljive oborine. Međutim, tokom avgusta i osobito u prve dvije dekade septembra započeo je trend blažeg sušenja, što je za posljedicu imalo premještaj osnaženog polja anticiklone, dakle, stabilnih vremenskih prilika, iz zapadne prema centralnoj i istočnoj Evropi, a samim tim je jugoistočna visinska cirkulacija slabila i nestajala s prognostičkih karti.  Jako zahladnjenje se desilo usljed prodora veoma hladne zračne mase sa sjeveroistoka Evrope u sklopu ciklone nad sjeveroistokom kontinenta, no pošto je ciklona bila dovoljno daleko pozicionirana, preko naših krajeva se premjestila samo hladna i brza fronta bez mogućeg razvoja sekundarne ciklone, pa su veće količine padavina i izostale, ali nije izostao jak sjeverac i sjeveroistočnjak koji je spustio značajno temperature zraka u BiH – kaže Sladić.

Koliko pravovremene i tačne prognoze mogu doprinijeti spašavanju stanovništva i prevenciji nastanka materijalne štete od ekstremnih prirodnih pojava, kao što su bile poplave u BiH prije dvije godine?

– Umrežavanjem BiH u članicu Meteoalarma prognoze su dobile na poboljšanju njenog kvaliteta, ali očigledno je da smo svi napravili propuste 2014. godine. Svjedočili smo nezapamćenim poplavama kakve u BiH nisu viđene od početka mjerenja, kao i dvodnevnim količinama kiše kakve se prije nisu bilježile. Međutim, greške se ispravljaju iz godine u godinu. Pravovremeno izvještavanje je ključni faktor zaštite života stanovništva, a tačna prognoza je dodatni vjetar u leđa za koji meteorolozi dobivaju naposljetku svoje zasluge i ugled kod stanovništva – kaže Sladić.

Ljudi u našoj zemlji često osuđuju vremenske prognoze i sve manje vjeruju meteorolozima. Koji su najveći razlozi za to? 

– Generalno, stanovništvo pravi grešku tako što znaju često pitati meteorologe pitanje tipa: “Kakvo vrijeme možemo očekivati 17. juna?“ (a danas recimo da je 25. maj). To se već smatra dugoročnom prognozom čija vjerovatnoća ostvarenja je u tom slučaju i za taj dan čista i puka sreća (<%1). Ljudi trebaju da znaju da je prognoza najsigurnija do trećeg dana, odnosno posljednji limit predviđanja doseže oko petog dana. U tom referentnom periodu moguće je dati izrazito preciznu i detaljnu prognozu. Također, često možemo pročitati kakvo nas to godišnje doba očekuje, i tada je već riječ o sezonskoj prognozi čija vjerovatnoća ostvarenja je skoro ekvivalentna vrijednosti dugoročne prognoze, čak je u ovom slučaju i manja. Posao meteorologa je naporan, ali i zanimljiv, dinamičan te traži reagiranje na svaku novu promjenu. Meteorolozi su često pod stresom ukoliko se njihova prognoza ne poklopi sa situacijom koju su prethodno predvidjeli, a tada su često oni akteri koji ispaštaju pod udarom kritika javnosti i posljedica je, naravno, nepovjerenje građana prema meteorolozima. Ne zaboravite, sastavni i neizbježni dio svakog posla na ovom svijetu je napraviti pogrešku i iz nje kasnije naučiti. Svakome se može i mora kad-tad desiti pogreška, pa i meteorolozima – napominje Sladić.

Godine su sve toplije i približavamo se porastu globalne temperature prema prognozama svjetskih meteorologa. Smatrate li da je to možda normalna prirodna pojava ili ne te šta nam porast globalne temperature može donijeti u budućnosti? 

– Godine na globalnom nivou su sve toplije, i svjedočili smo činjenici da su četiri godine uzastopno – 2014., 2015., 2016. i 2017. – bile najtoplije na globalnom nivou od početka meteoroloških mjerenja. Trend rasta temperature će se generalno i dalje nastaviti, ali postojat će ciklusi kada će planeta imati i tzv. ciklične “cikluse ohlađivanja“, tj. “cikluse zatopljavanja“. Kada pogledamo našu zemlju, primijetit ćemo da smo ušli u period nešto toplijih godina, što je direktan dokaz da su najtoplije godine u BiH od početka mjerenja zabilježene upravo u ovom stoljeću. Mogli smo primijetiti da od 2000. godine pa naovamo imamo česte i nagle promjene vremena, kao i sve jače pojave ekstremnih vremenskih prilika, vrlo izražene od 2005. godine, kao i naglih prijelaza iz vrlo toplog perioda u vrlo hladno, tj. vrlo sušno u vrlo kišno. Klima BiH se dosta izmijenila, sve više osjećamo širenje utjecaja izmijenjene sredozemne klime, a postojeća umjerenokontinentalna ostaje samo u tragovima. Narod često kaže da mi više nemamo četiri godišnja doba, već dva – zimu i ljeto, što je posljednjih godina prilično česta pojava da iz zimskih jakni naglo skočimo u majice kratkih rukava, no sve je to uzrok ekstremnih vremenskih prilika na koje ćemo se, ako nismo do sada, morati priviknuti, to je ono što nam definitivno slijedi u narednim godinama jer neminovna činjenica je da se klima države mijenja – ističe Sladić.

Šta pokazuju aktuelne prognoze za jesen i možemo li očekivati Miholjsko ljeto?

– Dugoročnije prognoze nisu moja specijalnost, jer takve prognoze su sklone čestim izmjenama, a to smo naveli i gore. Trenutni izračuni pokazuju da će jesen biti nešto toplija od prosjeka, pri čemu SEEVCCC izračuni daju umjerenu vjerovatnoću ostvarivosti prognoze od oko %50. Jesen bi trebala biti nešto vlažnija od prosjeka na krajnjem jugu Hercegovine, a u ostatku zemlje u granicama višegodišnjeg prosjeka. Miholjsko ljeto svakako treba očekivati u oktobru, oko druge dekade – kaže Sladić.

Gdje se danas, prema Vašem mišljenju, nalazi bh. meteorologija u odnosu na druge zemlje u svijetu?

– Naša država je generalno kompleksna materija te se “manje bitne“ djelatnosti i nauke u ovoj zemlji potcjenjuju i ne daje im se više pažnje nego što bi to zapravo trebalo biti. Meteorologija Bosne i Hercegovine je jedna tačka na kojoj bi država zaista trebala da povede (malo) više računa, jer je to u interesu svih građana naše zemlje da imaju tačne informacije o vremenskoj situaciji jer meteorolozi su ti koji trebaju na vrijeme da upozore stanovništvo i nadležne institucije ukoliko državi prijeti ili val sjevernoafričke vrućine ili euroazijske/sibirske hladnoće, dolazak jake sredozemne ciklone koja može imati jača djelovanja na vrijeme u našim područjima, jer uz kvalitetan hidrometeorološki zavod, modernu opremu i sve potrebne aparate za mjerenje i skladištenje podataka u arhive, stečemo jaku i stabilnu sliku jednog hidrometeorološkog zavoda na koji se država i njeno stanovništvo može pouzdati.

Hidrometeorološki zavodi u BiH napravili su veliki iskorak u posljednjih pet godina jer smo od februara 2014. godine punopravna članica Meteoalarma koja će pomoći da stanovništvo na vrijeme upozore o eventualnim nepogodama koje mogu zadesiti našu zemlju, prolazeći kroz kategorije obilježene od prvog do trećeg stepena upozorenja. Zavodi su, također, napravili iskorak i u modernizaciji opreme, ali koja je i dalje vrlo skromna za potrebe moderne meteorologije. Također, nemamo odsjek za meteorologiju niti pri Univerzitetu u Sarajevu niti prema drugim privatnim i državnim univerzitetima, i to moramo promijeniti uskoro. BiH po pitanju meteorologije očekuje još dosta rada na svim poljima, bit će to iznimno težak i trnovit put sve dok država ne bude imala iole sluha za nju, tj. sve dok bude radila na principu ad hok. Ali moram priznati da zavodi itekako nam napreduju i doživljavaju mnoga poboljšanja – zaključuje Sladić.

Avaz.ba