U BiH nezaposleno 475.000 osoba: Raste broj penzionera, a radno stanovništvo se iseljava

U Godišnjem izvještaju Centralne banke BiH navedeno je kako se stope nezaposlenosti u BiH znatno razlikuju zbog različitog pristupa u definisanju i evidenciji, odnosno načinu utvrđivanja njihovog statusa. Naime, administrativni podaci o nezaposlenim osobama sadrže ukupan broj nezaposlenih koji se vode u evidencijama Agencije za zapošljavanje u BiH, dok se podaci o nezaposlenosti iz Ankete o radnoj snazi izvode iz podataka koji su prikupljeni anketiranjem osoba u domaćinstvima, prema međunarodnim standardima.

Prema Anketi radne snage, a koju više preferiraju domaći političari, broj nezaposlenih u BiH u 2017. godini iznosio je 211 hiljada osoba, dok je na drugoj strani prema registrovanom broju u agencijama za zapošljavanje znatno veći broj nezaposlenih i on iznosi 475 hiljada. U Godišnjem izvještaju Centralne banke BiH navodi se kako ovo najslikovitije ilustruje razlike u evidenciji, odnosno tretiranju zaposlenih i nezaposlenih osoba.

“Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi, 2017. godine stopa nezaposlenosti u BiH je bila 20,5 posto i niža je u odnosu na 2016. godinu za 4,9 posto, čime je nastavljen trend pada stope nezaposlenosti iz prethodne godine. Administrativna stopa nezaposlenosti u decembru bila je 38,7 posto i niža je za 2,2 posto u odnosu na decembar prethodne godine”, piše u Izvještaju.

Iz Centralne banke BiH navode da se, kada se analiziraju administrativni podaci, uočava trend nezaposlenih osoba na godišnjem nivou koji je prisutan, kako tokom cijele 2017. godine, tako i tokom prethodnih godina. Kako kažu, iako se radi o promjeni u broju nezaposlenih prema administrativnim podacima (odnosno, stopama nezaposlenosti koje su približne 40 posto), činjenica je kako je na kraju 2017. godine u odnosu na prethodnu godinu broj nezaposlenih osoba smanjen za 34.938 osoba.

“Posmatrajući kretanje indeksa na tržištu rada, vidljivo je kako rast zaposlenosti prati sličan trend kao rast broja penzionera, s tim da indeks zaposlenosti sporije raste, što predstavlja pritisak na finansiranje rastućih troškova za isplatu penzije. Poslovanje penzionih i socijalnih fondova dodatno je usložnjeno kao rezultat sve izraženijih negativnih demografskih promjena koje se ogledaju u smanjenju udjela radno aktivnog stanovništva u povećanju udjela uzdržavanog stanovništva”, piše u Informaciji Centralne banke BiH.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović jučer je uoči sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel kazao da se svake godine u posljednje tri godine, otkako Njemačka intenzivno pomaže u reformama, u BiH otvara 15 hiljada radnih mjesta u realnom sektoru”.

U izvještaju Centralne banke BiH, državna institucija djelimično je potvrdila ovu informaciju navodeći da se prema administrativnim podacima bilježi rast broja zaposlenih osoba koji je na kraju 2017. godine veći za 15.248 osoba. Međutim, posmatrajući na kvartalnom nivou, u doprinosu povećanju broja zaposlenih osoba vidljiv je sezonski utjecaj u pojedinim djelatnostima, naročito primjetan za djelatnost javnog sektora.

“Prema rastu broja zaposlenih na kraju 2017. godine po djelatnostima, nosioci broja zaposlenih (73,1 posto ukupnog povećanja), u odnosu na kraj prethodne godine, su djelatnosti prerađivačke industrije (povećan broj zaposlenih za 8.629 osoba ili 5,9 posto) te hoteljerstvo i ugostiteljstvo (2.522 osoba ili 7 posto)”, navodi se u Izvještaju.

Ipak, Centralna banka posebno naglašava da je u djelatnostima znatno pojačana kontrola zaposlenih osoba, odnosno njihovog radnog statusa. Na godišnjem nivou pad zaposlenosti iskazan je u djelatnostima poslovanja nekretninama (19,8 posto), stručnoj, naučnoj i tehničkoj djelatnosti (5,1 posto) te trgovina (0,5 posto), što je vjerovatno uzrokovano konsolidacijom maloprodajnog tržišta.

Trend rasta prosječne nominalne plate zabilježen je u 2017. godini, nakon što je intenziviran rast plata u drugoj polovini 2016. godine, ponajviše kao rezultat izmjena Zakona o porezu na dohodak u FBiH. Navedena mjera je utjecala na rast plata u djelatnostima čije vrijednosti su niže u odnosu na prosječnu platu u BiH. Najizraženiji rast plata u 2017. godini zabilježen je u stručnim i tehničkim djelatnostima (12,6 posto), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (7,6 posto), trgovini (4,3 posto), građevinarstvu (4,3 posto) te industriji (4,2 posto).

“Ukoliko se posmatra rast ispotprosječnih i natprosječnih nominalnih plata prema aktivnostima vidljiv je izraženiji rast ispotprosječnih pata u posljednje dvije godine, kao rezultat već navedene zakonske mjere. Navedene ispodprosječne plate u 2017. godini iznose 675 KM, dok u prosjeku za istu godinu nadprosječne plate iznose 1.123 KM.

U dijelu koji se odnosi na bankarski sektor navedeno je da su krediti, koji predstavljaju najznačajniju stavku aktive komercijalnih banaka, povećani na godišnjem nivou za blizu sedam posto. Godišnje stope rasta kredita nefinansijskim preduzećima su više od istih za stanovništvo u 2017. godini nakon dužeg perioda.

Platnobilansna pozicija BiH je u 2017. godini blago pogoršana. Na računu tekućih transakcija s inozemstvom, u 2017. godini ostvaren je deficit u odnosu na 1,51 milijardu KM te je deficit tekućeg računa pogoršan u odnosu na prethodnu godinu i to za 4,0 posto. Osnovni uzrok deficita tekućeg računa je deficit na računu robe, dok je u razmjeni usluga i dohodaka, kako primarnog, tako i sekundarnog s inozemstvom došlo do kreiranja pozitivnog salda.

Klix.ba