Šta bi se dogodilo ako bi se Zemlja okretala dvaput brže?

Iako je naša planeta neprestano u pokretu, mi ne primjećujemo da se okreće. Jeste li se ikad zapitali bismo li primijetili da se Zemlja počne okretati dvaput brže?

Video koji je objavila Facebook stranica What if tvrdi da bi to poprilično utjecalo na naše živote. Morali bismo se prilagoditi drugačijem trajanju dana i noći, vremenski uvjeti bi bili haotični, a neke bi države nestale s lica Zemlje.

Na ekvatoru se Zemlja okreće brzinom od približno 1.600 kilometara na sat pa bi osoba koja stoji na ekvatoru svakodnevno prešla oko 40.234 kilometra. Ako bi se Zemlja okretala dvaput brže isti biste put prešli u samo pola dana.

Dobra je vijest da bi ljudi u tom slučaju imali puno manju težinu. Centrifugalna sila koju stvara rotacija Zemlje bi ljude lako otresla s planete da nema gravitacije koja nas drži na tlu. Kad bi se Zemlja okretala brže, centrifugalna sila bi rasla, a gravitacija bi bila slabija pa bismo i mi bili puno lakši.

Međutim, ne bi sve bilo toliko dobro. Naprimjer, nikad više ne biste mogli gledati svoje omiljene serije. Većina satelita koje koristimo za komunikaciju i emitiranje televizijskog programa sinhronizirani su s rotacijom Zemlje. Čak i najmanje ubrzanje te rotacije uzrokovalo bi da jednostavno odlete iz orbite.

S druge strane, možda ne biste imali vremena za gledanje televizije jer biste se morali prilagoditi na kraće dane i noći. To znači da biste se morali prilagoditi na spavanje od četiri sata umjesto osam sati te na manje obroka na dan.

Ljudi bi morali prilagoditi i kalendare jer više ne bismo imali 365 dana u godini, nego čak 730.

Osim ljudi, i druge bi se vrste morale prilagoditi na novi biološki sat, ali nekim bi životinjama to bilo prilično nemoguće. Naprimjer, životinjskim vrstama koje love noću prijetilo bi izumiranje jer bi imale dvostruko manje vremena za lov.

To bi također imalo velikog utjecaja na klimatske promjene. Ekstremne vremenske prilike postale bi dvostruko ekstremnije. Što se brže okreće Zemlja, njom bi se brže okretali i vjetrovi što znači da bi nas, naprimjer, čekali dvostruko brži i jači uragani.

Probleme bi nam počeli stvarati i okeani. Naime, da se Zemlja okreće 3.200 kilometara na sat, centrifugalna sila povukla bi svu vodu sa sjeverne i južne hemisfere prema ekvatoru. Zemlje poput Ekvadora, Kolumbije, Venezuele, Brazila, Kenije, Indonezije, Singapura i Australije bile bi djelomično ili u potpunosti potopljene.

Index