Sve o zaposlenju u Slovačkoj: Minimalna plaća 480 eura, kako provjeriti poslodavca

Značajan broj građana BiH je proteklih godina zaposlenje pronašao u Sloveniji, Njemačkoj i ostalim zapadnoevropskim državama.

U protekloj godini u fokus javnosti došla je još jedna zemlja koja i nije očekivani kandidat za zemlju u koju građani BiH idu zaraditi novac. Radi se o Slovačkoj, a odlazak pojedinih građana naše zemlje u ovu centralnoevropsku državu motivisao je i državnu Agenciju za rad i zapošljavanje BiH da kroz kontakt sa slovačkim institucijama osigura zaštitu bh. radnika.

Kako legalno raditi u Slovačkoj

Iz ove institucije za Faktor pojašnjavaju da je Agencija za rad i zapošljavanje BiH (ARZBiH) jedina institucija ovlaštena od strane slovačkih vlasti da se može interesirati i provjeriti poslodavce u Slovačkoj u koje državljani BiH žele otići. Pozivaju radnike iz BiH da prije odlaska u Slovačku prvo u agenciji provjere poslodavca i ostale pojedinosti jer samo tako mogu biti u potpunosti zaštićeni u slučaju nepoštivanje ugovora od strane slovačke firme.

Pojašnjavaju i ostale detalje vezane za zapošljavanje državljana BiH u Slovačkoj navodeći da “ukoliko namjeravate da se zaposlite u Slovačkoj Republici i obećan vam je ugovor o radu, morate zatražiti odobrenje boravka u svrhu zapošljavanja”.

– Privremeni boravak u svrhu zapošljavanja možete zatražiti u Ambasadi Slovačke Republike u BiH ili u nadležnoj službi (MUP-u) u Slovačkoj Republici. Uz zahtjev u prilogu osim ostalog potrebno je dostaviti: ugovor o radu ili obećanje o zapošljavanju (prihvaća se samo propisani obrazac obećanja zapošljavanja), dokument o najvišoj završenoj školskoj spremi a u slučaju da se za konkretno mjesto zahtijeva odgovarajuća stručna osposobljenost, potrebno je priložiti odgovarajući dokument kojim se dokazuje ispunjenost zahtijevane stručne osposobljenosti – pojašnjavaju iz ARZBiH.

Ističu da ako građanin BiH namjerava na teritoriji Slovačke Republike obavljati visoko kvalifikovan posao za čije se obavljanje zahtijeva viša stručna sprema dokumentovana diplomom o visokom obrazovanju, mora zatražiti odobrenje boravka odnosno tzv. plavu kartu.

– Uz zahtjev, pored ostale dokumentacije potrebno je dostaviti: ugovor o radu ili obećanje o zapošljavanju (prihvaća se samo propisani obrazac obećanja zapošljavanja), dokument koji potvrđuje zahtijevanu višu stručnu spremu za obavljanje posla koji odgovara visoko kvalifikovanom zaposlenju navedenom u ugovoru o radu ili u pisanom obećanju poslodavca – kazali su iz ARZBiH.

U slučaju ako državljanin BiH želi u Slovačkoj obavljati sezonske poslove, mora posjedovati odobrenje za sezonsko zapošljavanje u slučaju da zaposlenje traje kraće od 90 dana ili “odobreni privremeni boravak u svrhu sezonskog zapošljavanja, ako ovo zaposlenje traje duže od 90 dana, ali ne duže od 180 dana”.

– Zahtjev za dobijanje radne dozvole za zapošljavanje možete podnijeti u birou za zapošljavanje prema mjestu obavljanja posla, gdje popunite propisani obrazac. Zahtjev može podnijeti i budući poslodavac, a pored ostale dokumentacije, potrebno je dostaviti i kopiju ugovora o radu ili obećanja zaposlenja i službeno ovjeren dokument o stepenu završene stručne spreme preveden na slovački jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača – kazali su iz ARZBiH.

Ako vas u Slovačku upućuje na rad poslodavac sa sjedištem u BiH, potrebno je da se posjeduje odobrenje ili dozvola za rad ako upućivanje traje kraće od 90 dana ili odobrenje za rad i za privremeni boravak u svrhu zapošljavanja ako upućivanje traje duže od 90 dana.

Državljani BiH se upozoravaju da sa važećom radnom dozvolom i sa odobrenim privremenim boravkom u svrhu zapošljavanja, mogu se obavljati samo oni poslovi za koje je dobijena radna dozvola i koji su navedeni u radnoj dozvoli. U suprotnom, smatrat će se da obavljate poslove suprotno propisima, te vam boravišna dozvola može biti oduzeta.

Prava građana BiH u Slovačkoj

U slučaju zapošljavanja državljana BiH putem agencija za posredovanje pri zapošljavanju ili agencija privremenog zaposlenja, moraju se osigurati uvjeti koji su minimalno jednaki onima u kojima rade i ostali zaposlenici kod tog poslodavca.

– To se odnosi na radno vrijeme, odmor, godišnji odmor ili uvjete zarade. Obaveze poslodavca za smještaj, prijevoz i ishranu zaposlenih upućenih radnika privremeno iz BiH na teritoriju Slovačke uređuju pravni propisi BiH. Od 1. maja 2018. u Slovačkoj stupa na snagu pravo zaposlenog lica iz BiH da ima obezbijeđen smještaj ukoliko se radi na osnovu upućivanja poslodavca iz BiH ili od poslodavca iz BiH ili od poslodavca u drugoj državi članici EU – pojašnjavaju iz ARZBiH.

Radnicima savjetuju da sa poslodavcem dogovore da ugovor o radu podliježe slovačkim pravnim propisima, ali čak i ako to ne bude dogovoreno, na radnike se odnosi većina odredbi Pravilnika o radu Slovačke.

Tako građani BiH imaju pravo na radno vrijeme od najviše 40 sati sedmično, pauzu na radu od 30 minuta ukoliko je radno vrijeme duže od šest sati, neprekidan dnevni odmor od minimalno 12 uzastopnih sati u toku 24 sata između kraja jednog i početka drugog dnevnog radnog vremena, neprekidan odmor u sedmici koji je definiran kao jedanput sedmično tokom dva uzastopna dana neprekidan odmor koji pripadaju suboti i nedjeli ili nedjelji i ponedjeljku, osnovicu za obračun godišnjeg odmora od najmanje četiri sedmice, minimalnu plaću od 480 eura mjesečno i obavezu poslodavca da osigura ishranu i doprinese za ishranu u iznosu najmanjem od 55 posto od cijene jele, a najviše pak za svaki obrok do 55 posto iznosa dnevnice.

Socijalna sigurnost državljana BiH uključuje i zdravstveno osiguranje, a obavezni doprinosi uključuju penzijsko osiguranje, osiguranje od povreda, osiguranje za vrijeme nezaposlenosti, invalidsko osiguranje.

– Ako radite u Slovačkoj, bitno je da imate važeći ugovor o radu i da poslodavac uplaćuje za vas socijalno i zdravstveno osiguranje. Ukoliko obavljate posao bez ugovora o radu i poslodavac za vas ne plaća obavezno osiguranje, radite u Slovačkoj ilegalno, odnosno nezakonito. Za ovakav rad može biti kažnjen ne samo poslodavac, nego i radnik. Slovački inspektori rada vas mogu za ovaj prekršaj kazniti kaznom u iznosu do 331 eura. U slučaju da vaš poslodavac ne ispunjava obaveze iz zaključenog ugovora o radu ili propisa o radu, možete podnijeti zahtjev slovačkoj inspekciji rada, a možete se obraitit i sindikatima u preduzeću gdje radite ili nadležnom općinskom sudu – poručuju iz ARZBiH.

Faktor.ba