BiH: Kazne za neprimjereno ponašanje putnika u avionu nisu tako česte, nadležna policija

Novčane ili kazne bilo koje druge vrste za neprimjereno ponašanje putnika u avionu nisu tako česta pojava. Zakonom o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine jasno su definirana pravila i propisi, odnosno koje stavke spadaju pod narušavanje reda za vrijeme leta.

Shodno tome, svaki agresivni putnik koji naprimjer fizički nasrne na stjuardesu, pilota ili drugog putnika u avionu  i zbog kojeg avion mora vanredno sletjeti, snosit će sankcije u skladu sa Zakonom o zrakoplovstvu BiH.

Preciznije, pilot će vanredno spustiti avion zbog neprimjerenog ponašanja putnika u avionu, a onda će ga na aerodromu sačekati nadležna policijska agencija i postupati dalje u skladu sa zakonom. Ukoliko se prekršaj desi van teritorija njegove matične države, nadležno vladino tijelo će ga isporučiti u zemlju odakle dolazi.

Iz Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH za Radiosarajevo.ba su kazali da su navedene stvari regulirane Zakonom o zrakoplovstvu BiH i to članom 105, stav (2), stavka neprimjereno ponašanje.

“Neprimjereno ponašanje putnika definirano je kao akt nezakonitog ometanja, a postupanje u tom slučaju se obrađuje kroz posebne planove i procedure i u skladu s internim dokumentima kako avioprevoznika, tako i operatora aerodroma, te nadležnih sigurnosnih gencija, ministarstava za unutrašnje poslove (MUP-ova) i sl”, kazao je Aleksandar Lalović, stručni saradnik za odnose s javnošću Direkcije za civilno vazduhoplovstvo.

Član 105, koji se tiče dijela nezakonitog ometanja u avionu glasi: Neprimjerena ponašanja putnika unruly passenger u toku leta čiji postupci mogu ili su ugrozili sigurnost zrakoplova u letu smatraju se djelima nezakonitog ometanja.

“Vođa zrakoplova će o svakom takvom slučaju, odmah nakon slijetanja obavijestiti nadležno policijsko tijelo na aerodromu koje, u skladu sa svojim ovlaštenjima, preduzima daljnje zakonom propisane mjere”, stoji u zakonu.

Dakle, svaka aviokompanija ima svoje planove u slučaju hitnosti (emergency plan) i u skladu sa njim postupa kabinsko osoblje koje donosi odluku da li i na koji aerodrom će privremeno sletjeti.

Dodatno, u pomenutom zakonu stoji da se novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 100.000 KM kažnjava fizičko ili pravno lice koje onemogućava slobodan pristup avionima, objektima, informacijama i dokumentaciji, zrakoplovnim inspektorima ili osobama ovlaštenim za stručni nadzor te ne posjeduje važeću aerodromsku potvrdu.

Osim fizičkog nasrtaja na kabinsko osoblje ili narušavanje reda u avionu, u nezakonito ometanje se ubrajaju:

– otmica aviona,

– oružani napadi na objekte i uređaje civilnog zrakoplovstva, osoblje i putnike,

– uništavanje zrakoplova,

– postavljanje, učešće ili navođenje na postavljanje na/u avion (u upotrebi ili van operativne upotrebe) naprave ili materije koja bi mogle izazvati takvu štetu da avion više ne može letjeti, odnosno ugroziti sigurnost aviona u leta,

– nasilje usmjereno protiv osoba letu, ako postoji mogućnost da takav čin ugrozi sigurnost tog aviona i osoba njemu,

– uništenje ili oštećenje objekata i uređaja navigacije u avionu, odnosno ometanje njihovog rada, ukoliko bi takav čin mogao ugroziti sigurnost aviona u letu,

– nezakonita i namjerna upotreba i korištenje bilo koje naprave, materije ili oružja,

– davanje ili prenošenje informacija za koje se zna da su netačne, čime se ugrožava sigurnost aviona u letu.

Prilikom vanrednog slijetanja aviona troškove zbog problematičnog putnika snosi aviokompanija,
 jer prema važećim međunarodnim zakonima, država u kojoj je avion 
registriran nadležna je za postupanje prema takvom putniku. Stoga 
avioprijevoznici nemaju zakonsko uporište na temelju kojeg bi se mogli 
zaštititi.

Slična situacija i kod susjeda, ali ne i u svijetu

Putnik koji napadne pilota, stjuardesu ili drugog putnika u avionu Croatia Airlinesa i zbog kojeg avion mora vanredno sletjeti, platit će, u skladu sa Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, kaznu od 50 do 350 bivših njemačkih maraka ili ići u zatvor do 30 dana. Pritom je jedini oblik zaštite letačkog osoblja u takvom slučaju privatna tužba.

S druge strane, Croatia Airlines ima velikih problema i s putnicima koji nemaju odgovarajuće putne dokumente – putovnicu, vizu… Ako takav putnik doleti u Hrvatsku, navedena aviokompanija plaća kaznu od 23.000 kuna (više od 5.500 KM) plus 500 kuna (oko 125 KM) sudskih troškova.

Nedavno je predloženo da Hrvatska poput drugih članica Europske unije (EU) ne kažnjava svoje nacionalne prijevoznike ako u roku od 48 sati putnika bez dokumenata vrati u matičnu zemlju. Europskim avioprijevoznicima, glavobolju zadaju i veliki troškovi koje imaju zbog Uredbe EU o pravima putnika u slučaju otkazanog leta, dužeg kašnjenja leta, uskraćenog ukrcaja i premještaja kao i sudska praksa tumačenja te uredbe.

Broj zahtjeva za odštetom je u posljednje tri godine, porastao čak 400 posto. A neki zahtjevi su apsurdni pa tako putnici traže da im se plate skupocjena vina koja su pili čekajući na let koji kasni ili da im se refundiraju troškovi za kupnju dizajnerske odjeće

U svijetu je situacija nešto drukčija pa su tako u Velikoj Britaniji kazne za problematične putnike su do 70.000 funti i pet do šest godina zatvora.

Radiosarajevo