Mirza Jarić: Mittal čeka mig iz Vlade

Željezara Zenica je 1989. godine zapošljavala 22.751 radnika. U 1991. radila su 21.124 uposlenika, a u rat se ušlo sa 19.089 radnika. Poslije rata na spisku Željezarinih radnika bilo ih je oko 10.000. Nakon 125 godina Željezare Zenica, koja je danas u stečaju, na birou je, nažalost, završilo i posljednjih 350 radnika nekadašnjeg giganta. Za Oslobođenje govori stečajni upravnik Željezare Mirza Jarić.

Koji će Vam biti naredni potezi u stečajnom postupku, s obzirom na veliku imovinu Željezare, čija je knjigovodstvena vrijednost veća od 100 miliona KM (hotel Internacional, bivši Željezarski stacionar, odmaralište na Bistričaku i deseci hala)?

– Naredni potez je izvještajno-ispitno ročište, zakazano za 4. april. Tada će povjerioci koji su pozvani putem suda prijaviti potraživanja. Ja ću ih razmotriti, koliko su osnovana-neosnovana i onda će se ići u unovčenje imovine prema planu koji utvrdi Skupština povjerilaca, koja će biti na okupu i tom prilikom će se formirati i odbor povjerilaca. Tako ćemo imati ključne organe koji će moći dalje rješavati problematiku, pored stečajnih organa – stečajnog sudije i mene kao stečajnog upravnika.

Zdravi dijelovi

Iako je knjigovodstvena vrijednost imovine oko 100 miliona, jasno je da kad izađe na tržište, ona ne može dostići tu vrijednost. Jedino ćemo se boriti da bude što bliža toj cifri da bi se povjerioci u što većoj mjeri namirili, a i da bi Željezari ostalo novca kako bi mogla opstati poslije stečaja.

Dugovi su procijenjeni na oko 70 miliona KM. Kakva im je struktura?

– Najveći dugovi od oko 57 miliona KM su oni prema Poreskoj upravi. To je penziono, znači, Zavod za PIO, Zavod za zdravstvo. Za nezaposlenost smo plaćali, tako da će sada radnici koji odu na biro imati pravo na naknadu. Ima deset godina, čini mi se, kako je bivši stacionar ustupljen Zavodu za medicinu rada ZDK-a. Kantonalna bolnica bi trebala preko Kantona i nadležnih organa da refundira te troškove, jer bi se tih 57 miliona sigurno smanjilo, što će olakšati izmirenje drugih dugova.

Osim te najveće stavke, kome se još duguje?

– Imaju radnici, uglavnom radnici.

Da li ćete pokušati reanimirati Željezaru, spasiti zdrave dijelove firme i određeni broj radnih mjesta? Sindikat tvrdi da se u novoj firmi može uposliti 70-100 ljudi.

– Nama je namjera bila još na početku da to uradimo, međutim Sindikat je odustao od toga. U startu smo nastojali da neke zdrave dijelove pokrenemo i zaposlimo. Taj dio je otpao, nažalost. Međutim, i dalje se razmišlja i velika je vjerovatnoća da će se pokrenuti restoran u Direkciji Željezare kada se malo “razabere” trenutna problematika.

Hotel Internacional u Zenici / Muhamed Tunović

Tu ćemo vjerovatno zaposliti 20-ak osoba na pripremi hrane i za radnike Željezare (njih 50-ak će ostati na radu) i vjerovatno će se tu pridružiti (hraniti, op.a) i ove okolne jedinice, pa možda i Direkcija Mittala. Osim toga, ostaju skelari, njih 20-ak, ostaje kovana galanterija, njih 10-ak, ostaju i druge mogućnosti, pa vidjećemo.

Znači sveukupno 50-ak radnih mjesta?

– Pa, eto, za start gledano ovog trenutka.

Oko 13 miliona KM bi se trebalo obezbijediti iz stečajne mase za uvezivanje staža 400 bivših radnika. Da li će se uspjeti izmiriti sva potraživanja radnika?

– Dok ne dođe sve preko suda, ne bih se cjenkao je li to ta cifra ili neka manja ili veća. Ja i stečajni organi sigurno ćemo ići da se, blago rečeno, prioritetno namiruju potraživanja radnika. Međutim, stečaj je specifičan postupak. On ide po redu namirenja, ide za sve povjerioce. Tako će radnici stajati u općem redu zajedno sa ostalim povjeriocima, tražićemo načina, ja se nadam najvećim dijelom preko Poreske uprave, koja ima hipoteku na većem dijelu imovine Željezare. Biće razlučno pravo, dakle prvenstveno pravo namirenja Poreske uprave, a preko nje fondovi – PIO i zdravstvo, prije svega PIO.

Od dana proglašenja stečaja (18. januar) prestao je mandat direktoru i Nadzornom odboru Željezare. Da li će Vaš glavni savjetnik i dalje biti Safet Berbić? Zamjera Vam se da ste njemu, bivšem vječitom direktoru, dali punomoć da u Vaše ime, a za račun ŽZ u stečaju, može vršiti sve pravne i druge radnje u krugu ovog pravnog lica?

– Ulaskom u Željezaru ja sam naišao prvo na tog čovjeka i tražio od njega saradnju. Ko mi je mogao veće informacije dati i podatke nego on? Ako sam pogriješio, ja sam odmah povukao punomoć (Safetu Berbiću, op.a), čim se počelo špekulisati, ja sam povukao punomoć, moglo se to zvati i “naredba”. Međutim, taj čovjek i svi oni koji su bili u bivšoj upravi dužni su i oni svakodnevno moraju po zakonu da mi pruže tehničku potporu, jer mi to treba u ovoj fazi stečajnog postupka.

Sindikat traži da Berbić nakon 16 godina i četiri mandata konačno ode. Finansijska policija je minulih dana posjetila Željezaru i izuzela dokumentaciju. Upućeni tvrde da brojne nezakonitosti treba preispitati od kraja rata naovamo. Koji je Vaš komentar?

– Da vam kažem, ja ga nisam držao na tom mjestu 16 godina. Finansijska policija je došla po nalogu Vlade i tražila zadnjih pet godina. I onda je upravo Berbić rekao da je to nedovoljan period, jer iz njega ne mogu sagledati situaciju i problematiku koja tišti Željezaru i koja je dovela do ovoga.

Odbili ste zahtjev Vlade FBiH da sa računa Željezare prebacite 500.000 od ukupno 700.000 maraka (koje ŽZ treba da naplati od ArcelorMittala Zenica) i sa tim iznosom učestvujete u sumi od 3,5 miliona KM koja trebaju biti doznačene radnicima za 12 plata i otpremnine. To je za Sindikat pozitivan signal. Za šta ćete upotrijebiti tih 700.000 KM?

– Premijer Fadil Novalić i ministar Nermin Džindić su neobično srdačno i srčano reagovali prema Željezari. Željezara ima kod Mittala 700.000 KM potraživanja koja treba naplatiti i iz kojih sredstava treba platiti struju koja je isključena, neki zaostali PDV. Treba uzeti kondiciju za novu proizvodnju ako je budemo otvarali, a hoćemo.

Obustava zabrana

Ali, da pojasnim, nije bilo u pitanju samo tih 700.000 KM. Od mene je traženo i da se Željezara zaduži za ostatak, valjda su tako napravili sa rudnicima, možda još sa nekom drugom firmom u stečaju. Nisam mogao dozvoliti da se prelije ni fening u ove namjene koje je Vlada obećala. Prije dva dana sam bio kod Biju Naira, direktora AMZ-a, koji je odbio da nam prebaci 700.000 KM sve dok ne da saglasnost Vlada FBiH. Čak je odbio i tekuća potraživanja od 20-ak hiljada KM prema njima. I to je odbio. Nama, meni posebno, nije bilo jasno kako se to veže sa Vladom. Potrudiću se da razriješimo taj nesporazum.

I za kraj, dajte nam makar jednu radosnu vijest.

– Dobili smo Odluku Vlade FBiH o 3,5 miliona KM, a na osnovu nje treba zaključiti poseban ugovor sa Razvojnom bankom vezano za transfer tih sredstava. Mi smo na kraju obavezni da svakom radniku ponaosob isplatimo-transferišemo ono što njemu pripada. Biće obustavljene zabrane, krediti, ono što tereti svakog radnika. O konačnom rezultatu ću obavijestiti Vladu.

Oslobođenje