Znate li pravu istinu o “Crnom petku”?

Ko je bar malo vidio svijeta, pa makar i putem interneta, zna kako zaista izgleda “Crni petak (Black Friday)” – dan velikih rasprodaja poslije Dana Zahvalnosti u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je, kao termin i nastao, a kasnije se odomaćio kao dan kada trgovci daju zaista nevjerovatna sniženja na svoju robu, a ljudi se stiskaju u redovima u radnjama, tržnim centrima, kako bi, za simboličnu cijenu, kupili najčešće nešto što im uopšte ne treba, samo zato što je jeftino da jeftinije ne može biti. U doba interneta redova je sve manje.

U svijetu danas ova sniženja idu od 50 do čak 90 posto, a kod nas, na Balkanu, trgovci uglavnom ili daju male popuste, ili prvo podignu cijene pa ih poslije, kao, stave na veliko sniženje. Što i nije neka tajna, navikli smo.

Ali, malo ko se pita zašto je “Crni petak” baš tako nazvan. Istina iza ove priče je crnja čak i od ovog naziva.

Prvo spominjanje “Crnog petka” u historiji nije se odnosilo na šoping feštu. Daleko od toga. Jedna od priča u vezi sa ovim “praznikom” vodi korhene iz 1800. godine, kada su, prvog petka poslije Dana Zahvalnosti, vlasnici plantaža sa Juga mogli da kupuju robove po “diskontnim cijenama”. Što može biti tačno, a i ne mora.

Zvanična verzija koja se servira, međutim, nije mnogo svjetlija: Tokom pedesetih godina prošlog stoljeća, policija Filadelfije koristila je ovaj termin kako bi opisala haos koji nastaje kada se horde kupaca, ljudi iz drugih gradova i turista sliju u sam grad uoči velike subotnje utakmice između rivalskih timova “Army” i “Navy” koja se u ovom gradu održavala svake godine. Petak pred utakmicu filadelfijski trgovci na malo su koristili kako bi snizili cijene i poboljšali prodaju svoje robe. Međutim, ono što je trebalo da bude praznik kupovine pretvaralo se svake godine u haos: policija nije smjela slobodno da izađe na ulice Filadelfije tokom tog perioda, zbog razuzdanih navijača koji su u isto vrijeme koristili i priliku za “omanje” kupovine ali i incidente, krađe, nasilje.

Termin, a i običaj rasprodaja na taj dan ubrzo se proširio cijelom Amerikom. Trgovci su kasnije pokušali neuspješno da naziv “Crni petak” promijene u “Veliki petak” kako bi uklonili negativne konotacije i poboljšali imidž ovog dana namijenjenog rasprodajama. Međutim, tek krajem 1980-ih su, zahvaljujući marketing i njegovim trikovima, pronašli način da ponovo otkriju “Crni petak” i pretvore ga u nešto što se odražava pozitivno, a ne negativno na njih i njihove kupce.

Ali, kako god bilo, pozadina ovog dana je svakako crna, a mnogi pokreti i organizacije koji se protive monopolizmu, konzumerstvu i globalizmu baš na ovaj dan održavaju proteste ili bojkotuju kupovinu, prenose srbijanski mediji.

avaz.ba