Oštre kazne za uklanjanje i nepoštovanje upozorenja na minska polja

BiH je nakon gotovo deceniju i po odlučila da mijenja zakon koji se tiče deminiranja, a jedna od ključnih novina je novčana kazna od 1.000 maraka za one koji uklone ili premjeste znak o opasnosti od mina i koji svjesno uđu u rizično područje koje je obilježeno po propisima.

Prijedlog izmjena Zakona o deminiranju BiH dobio je prošle sedmice zeleno svjetlo Vijeća ministara BiH. Iako je od završetka rata u BiH prošlo više od 20 godina, veliki dio njene teritorije je i dalje pod minama i drugim minsko-eksplozivnim sredstvima, a od novih zakonskih rješenja se očekuje da će deminerima olakšati posao i ubrzati njihov rad, piše Glas Srpske.

Postojeći zakon predviđa novčane kazne od 500 do 3.000 maraka za deminere koji ne poštuju propise, dok kazna od 15.000 do 20.0000 prijeti njihovim poslodavcima ako se ne pridržavaju propisa. U dijelu zakona koji se odnosi na kazne sada je napravljeno mjesto i za građane.

Osim lica koja neovlašteno uklone ili premjeste znak za opasnost od mina i koja uđu u obilježeno rizično područje, sa 1.000 KM biće kažnjeni i oni koji posjeduju znak o opasnosti od mina. U predloženim izmjenama zakona nije navedeno ko će i na koji način pratiti njegovo poštovanje i kažnjavati nesavjesne pojedince.

Osnovni razlog zbog kojeg je pokrenuta izmjena zakona je činjenica da je usvojen prije 14 godina i da su se okolnosti na terenu promijenile. Izmjenama zakona se preciznije definišu i nadležnosti Centra za uklanjanje mina, jasnije određuju zadaci Komisije za deminaranje i unapređuje rad deminera. Nova pravila trebalo bi da stupe na snagu početkom iduće godine.

U institucijama priznaju da su BiH, građani i materijalna dobra i dalje suočena sa visokim stepenom zagađenosti i opasnosti od mina i drugih minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata. U Ministarstvu civilnih poslova BiH uvjeravaju da će izmjene zakona donijeti pozitivne promjene na terenu.

“Cilj izmjena zakona je unapređenje procedura i prevazilaženje nedorečenosti i tehničkih nedostatka u postojećim odredbama”, kazali su u ovom ministarstvu.

BiH je dužna da do 2025. godine završi deminiranje kompletne teritorije. Procjene iz 1996. godine pokazale su da je u BiH bilo više od 4.200 kvadratnih kilometara površine pod minama, a do sada je očišćeno više od 3.900 kilometara kvadratnih. Prema podacima iz Centra za uklanjanje mina od završetka rata od mina je poginulo više od 1.600 ljudi, dok su uklanjajući mine stradala ili povrijeđena 43 deminera.

Direktora Centra za uklanjanje mina Saša Obradović prije nekoliko dana je kazao da je ove godine bilo šest incidenata prouzrokovanih minama i da su sve istrage potvrdile da su ljudi svjesno ušli u obilježena minska područja.

Podaci Centra za uklanjanje mina BiH pokazuju da veličina sumnjivih područja iznosi 1.081 kvadratnih kilometara, što je 2,2 posto ukupne površine BiH.

Identifikovano je 1.398 ugroženih zajednica zbog čega svaki dan mora na oprezu biti više od pola miliona građana koji žive u tim područjima.

“Definisano je 8.525 sumnjivih mikrolokacija na kojima je oko 79.000 mina”, navedeno je u informaciji Centra za uklanjanje mina.

Avaz