Kilogram rezanog duhana košta 20 KM, a trošarina na njega iznosi 96,80 maraka

Zahvaljujući trošarinama, uglavnom na gorivo, duhan i alkohol, država puni proračun, od čega se financiraju školstvo, zdravstvo i mnoge druge djelatnosti. Priče kako države povećanim trošarinama pokušavaju zaštititi zdravlje samo su djelomično točne, cilj je napuniti državne blagajne, piše Večernji list BiH.

Sve manje novca

Izgleda kako se posljednjih godina, unatoč većim trošarinama, sve manje novca slijeva u blagajnu. Stručnjaci iz Odjela za makroekonomsku analizu UNO-a BiH upozoravaju kako je u BiH prisutno “crno tržište” duhana. Povećanje trošarina na cigarete i duhan u BiH donijelo je gubitke državi, koja bilježi pad prihoda i rast “crnog tržišta”, ali i proizvođačima jer se potrošnja smanjuje, a posebice potrošačima koji ne mogu podnijeti konstantan udar po novčanicima.

Da nešto ne “štima” na tržištu, jasno je bilo već 2013. kada prvi put od uvođenja trošarina 2009. dolazi do pada iznosa novca prikupljenoga po toj osnovi. Nakratko je priljev novca poboljšan oporezivanjem i rezanog duhana, ali dugoročne projekcije su da prihodi od trošarina na duhan i duhanske prerađevine neće rasti, dok broj pušača u BiH u posljednjih osam godina nije doživio drastične promjene.

Rast trošarina, a time i veliki rast cijena cigareta u legalnoj prodaji u proteklom razdoblju pogodovali su krijumčarima duhana i duhanskih prerađevina. Osim cigareta, krijumčari pokušavaju zaraditi i na rezanom duhanu.

– Dvjesto grama duhana “Zlatni dukat” stoji u trgovini 33 marke, dakle za kilogram duhana moram izdvojiti 165 KM. Ja kilogram mnogo boljeg duhana platim 20 KM, doduše ilegalno. Smiješno je, da ne kažem žalosno, da država na rezani duhan ubire 96,80 KM po kilogramu. Pušači jednostavno moraju tražiti alternativu jer je ovako nemoguće, posebice za one koji kupuju cigarete, a sve ih je manje – kaže pušač iz Mostara noseći pakiranje od 200 grama, koje je na tržnici platio 10 maraka. I službeni podaci o ubranim trošarinama od duhana potvrđuju kako se prošle godine po toj osnovi uprihodilo 807,7 milijuna KM, a godinu ranije 811,6 milijuna. Strahuje se kako bi ove godine priljev u blagajnu mogao biti još siromašniji.

Nisu sretni ni uzgajivači

Ni uzgajivači duhana nisu sretni zbog toga. Nakon tri stoljeća uzgojne tradicije, sadnja “žutog zlata” u Hercegovini je na rubu zakona. Proteklih godina propalo je devet poduzeća za preradu i otkup. Bez otkupa sadnja duhana postaje ilegalna. U duhanskoj industriji, poznato je, vrti se ogroman novac te je stoga pod strogim nadzorom država. Boljim otkupnim cijenama i ponovnim organiziranjem otkupa BiH bi mogla postići da dio milijuna koji idu za duhan ostane u BiH. •

Vecernji.ba