Studija Inicijative za evropsku stabilnost o našoj zemlji: U poređenju sa mnogima, BiH je vrlo stabilna država

Posljednjih deset godina obilovalo je brojnim dramatičnim događajima u Evropskoj uniji i oko nje. Svjedočili smo 2008. ratu između Rusije i Gruzije. Arapsko proljeće 2011. je potreslo temelje na kojima je počivala politika u Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku. Godine 2014. održan je referendum o nezavisnosti Škotske. Masovni protesti promijenili su režim u Ukrajini i rezultirali ratom između Ukrajine i Rusije.

Na turskom jugoistoku 2015. su izbile nove borbe. Godine 2016. Britanci su glasali da Ujedinjeno Kraljevstvo napusti EU, a Turska je iskusila pokušaj državnog udara. Katalonski parlament 2017. je proglasio nezavisnost od Španije.

U poređenju s dramatičnom politikom Sjeverne Afrike, Bliskog istoka, Turske, Ukrajine, Kavkaza, pa čak i Britanskih otoka, BiH se pojavljuje kao model stabilnosti. Ipak, pojmovi koji se koriste kada se analizira situacija u BiH, jedva da su se promijenili, piše u najnovijem izvještaju Inicijativa za evropsku stabilnost (ESI).

Ova nevladina organizacija, koju vodi Gerald Knaus, u najnovijoj analizi situacije u BiH i oko nje upozorava da stereotipi ipak negativno utječu i da se teško mijenjaju. Time se samo doprinosi lošijoj situaciji u BiH.

U analizi, koju je „Dnevni avaz“ dobio na uvid neposredno prije njenog objavljivanja, ESI navodi i da su klišei redovna ljudska greška. Tako su, ilustracije radi, analitičari iz ESI-ja naveli da su atestirani kušači crnog vina nasjeli na provokaciju s bijelim vinom te da su ljudi s povezom na očima uživali u psećoj hrani uvjereni da probaju vrhunske delicije.

– Dominantni kliše je da je BiH razrovana etničkom mržnjom. Politička stabilnost, stoga, može biti samo krhka. Ustavni aranžman, kojim je okončan rat 1995. godine, samo generira tenzije na lokalnom nivou i, u skladu s time, država je stalno na ivici nasilnog kolapsa – navodi se u analizi.

No, Knausov tim tvrdi suprotno!

Primjer Makljenovca

Oni su krajem 2015. posjetili selo Makljenovac kod Doboja. Kroz kuću hrvatskih povratnika prošla je međuentitetska linija i brojnim novinarima je to mjesto zanimljivo.

Nakon razgovora s ljudima Makljenovca, ESI je zaključio da se svi žale na probleme nedostatka posla i novca. Stoga su postavili pitanje svima koji smatraju da je BiH „podijeljena i problematična država“ zaključuju li to na osnovu činjenica ili (nametnutih) očekivanja?!

U obimnom materijalu potom ESI nastoji dokazati da BiH nije bitno drugačija od mnogih država svijeta, da njen aparat nije kompliciraniji ili brojniji od švicarskog ili belgijskog, naprimjer, broj njenih poslanika, proporcionalno, nije veći nego u nekim saveznim američkim državama…

Evropa prepuna apsurda

Poredeći politički sistem BiH sa sistemima evropskih država ili regija, ESI navodi cijeli niz nepravdi koje se redovno nanose ljudima u EU te poredi s rješenjima iz BiH.

Tako prenose da kandidat za parlament Brisela mora odabrati kojoj jezičkoj grupaciji pripada i to ne može promijeniti. A onda, onaj ko izabere da govori holandski, nikad neće biti izabran za premijera u briselskoj regionalnoj vladi. Nadalje, na Kipru ima mjesta samo za Grke i Turke, dok „ostali“, mada su priznati, ako žele u vlast, moraju odabrati kojoj grupi pripadaju.

– Možda BiH ima lekcije koje se mogu naučiti širom Evrope i u EU – ističe ESI.