Žepačke barrique bačve pronašle put od bh. šuma do svjetskih vinskih podruma i vinarija

U razgovoru za Klix.ba Prljić govori kako je veoma teško pronaći odgovarajući hrast za barrique bačve s obzirom na to da mora biti iznad 400 metara nadmorske visine i star od 40 do 100 godina.

“Godišnje se napravi 800.000 barrique bačvi na svijetu, a 50 posto tržišta drže Francuzi. Mi smo ušli u proizvodnju, ali nismo uspjeli do kraja realizirati naš cilj s obzirom na to da je veoma teško sušiti hrast na ovom području. Mi ovdje pripremamo drvo, hrast koji raste iznad 400 metara nadmorske visine, koji ima poseban način rezanja i pripreme te takav materijal upućujemo u bačvariju koja ima iskustvo duže od 50 godina”, govori Prljić.

Dok obilazimo proizvodni pogon dužica, Prljić govori kako od prikupljenih stabala hrasta tek mali dio njih iskoriste za proizvodnju dužica za barrique bačve, s obzirom na to da je za izradu potrebno ispuniti rigorozne parametre. Neki od njih su da hrast ne smije biti na zemljanoj površini, da se uzima s kamenitog tla, da nema mnogo ispupčenja, da drvo mora biti čisto, a potom se posebna pažnja posvećuje i rezanju po određenim dimenzijama i 90 stepeni u mjerenju prema godovima.

Prljić pojašnjava kako su u početku 90 posto proizvoda radili za izvoz, a da danas 50 posto otpada na izvoz, a 50 posto ostaje na domaćem tržištu. Bačve su prije završavale u Dalmaciji, ali s obzirom na to da postoji zabrana izvoza u EU, posao je opao.

“Naše tržište je u BiH, ali radimo s dosta kooperanata. Mi se nismo bojali u proizvodnju uključiti mnoge ljude, jer naša ideja je da svaki posao u proizvodnji rade oni koji to najbolje znaju. Mi nastojimo potaknuti i druge ljude da uđu na tržište i spremni smo im pomoći i pokazati da dvije osobe mogu pokrenuti porodični obrt. Ovo što radimo nije običan proizvod, a o tome govori i činjenica da smo jedini u BiH”, dodaje Prljić.

Blizu 95 posto prikupljenog hrasta ne bude iskorišteno za proizvodnju vrhunskih barrique bačvi sa žepačkim pečatom koje se nalaze širom Evrope, za njih koriste samo 5 posto, a sve preostalo koriste za proizvodnju kućanskog namještaja ili namještaja za vinske i pivske podrume te vinoteke.

“Kada smo pokretali našu proizvodnju, ciljana grupa su nam bili ljudi s dubljim džepom, jer se radi o skupljim dijelovima namještaja. Mnogi pitaju za cijenu pa kažu da je skupo, ali kada kažete da krevet ima 300 kilograma, onda se zapitaju. Ne radi se o nekoj većoj proizvodnji, sve što radimo je unikatno i posebno po narudžbi, a uglavnom i to izvozimo vani”, izjavio je Prljić u razgovoru za Klix.ba.

Za kraj je dodao kako će svoje aktivnosti usmjeriti ka kontinuiranom izvozu, ali da je potrebna veća podrška države i lokalnih vlasti. Kao problem je naveo administraciju i prikupljanje dokumentacije za privredne poticaje, koja mora biti jednostavnija i dostupnija malim obrtnim firmama koje imaju želju i volju da se razvijaju i naprave proizvode koji će s ponosom predstavljati njih, lokalnu zajednicu i državu.

Klix.ba