Plaćanje karticama postaje standardna praksa među građanima BiH

Prema podacima Centralne banke BiH, u 2016. godini na teritoriji BiH bilo je 2.042.280 aktivnih kartica, što je povećanje od oko 30 hiljada kartica godišnje.

Obzirom na pozitivne trendove u korištenju elektronskih plaćanja u zemlji, može se očekivati da se sličan trend nastavi i u budućnosti, to je u razgovoru za Akta.ba potvrdila i Jelena Ristić, direktorica u kompaniji Mastercard za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Kao što je slučaj i na širem Balkanu, plaćanje karticama postaje standardna praksa među građanima BiH.

“Ovo je jasno vidljivo iz našeg svakodnevnog okruženja, na primjer, sada je uobičajena praksa da konobari u restoranima i kafićima pitaju potrošače da li žele platiti karticama, vidimo da sve više trgovaca, ne samo veliki trgovački lanaci, koriste POS terminale, redovi na kasama su se ubrzali jer manje ljudi se bavi gotovinom i tome slično. Da bismo prilagodili proizvode i usluge koje nudimo krajnjim korisnicima, važno je da prvo shvatimo njihove potrebe i navike, zbog čega smo ove godine, prvi put na ovom tržištu, sproveli studiju MasterIndex BiH, a rezultati govore u korist tvrdnje da se nivo finansijskog obrazovanja povećava, a korištenje kartice diversifikuje. Možemo govoriti o stabilnom oslanjanju na plaćanja karticama jer je čak 88 posto ispitanika izjavilo da koriste kartice svake sedmice, dok 32 posto koristi kartice svakodnevno”, govori Ristić.

Studija koju je provela kompanija  Mastercard potvrdila je da je Bosna i Hercegovina debitno tržište, 46 posto ispitanika koristi samo debitne proizvode, trećina kombinira debitnu i kreditnu karticu, dok su samo kreditne kartice za odloženo plaćanje i plaćanja na rate izbor 13 posto ispitanika. Četvrtina ispitanika izjavila je da izbor kartice ovisi o dodatnim pogodnostima koje kartica nudi, kao što su odložena plaćanja ili police osiguranja. Ostali odlučujući faktori uključuju niske kamatne stope i naknade za proviziju 21 posto, reputaciju izdavaoca 20 posto i mrežu bankomata banke koja je izdavaoc kartice 14 posto.

Istraživanje je pokazalo da je jasan prelazak sa gotovine na bezgotovinsko plaćanje u zavisnosti od visine iznosa koji se plaća, dok 75 posto ispitanika poseže za novčanicama i kovanicama za iznos ispod 25 KM, 79 posto više voli plastiku za iznose iznad ovoga.

“Ovi rezultati govore da elektronska plaćanja postaju prihvaćena među potrošačima zbog njihove pogodnosti, sigurnosti i jednostavnosti korištenja, što je odlična polazna tačka za buduće obrazovne napore i infrastrukturne postavke za uvođenje inovativnih mogućnosti plaćanja”, kazala je Ristić.

KARTICE U SVAKODNEVNOJ KUPOVINI

Debitne kartice prvenstveno se smatraju prikladnom i elegantnom zamjenom za gotovinu u svakodnevnim kupovinama.

Ristić kaže da ih građani Bosne i Hercegovine najčešće koriste za plaćanje namirnica njih 45 posto je to potvrdilo, tu je još plaćanje benzina 37 posto, ali i na šalterima banke i bankomatima 47 posto.

Kreditne kartice, kao metoda koja omogućava plaćanje u ratama, najčešće se koriste u većim kupovinama, prvenstveno za namještaj i uređaje 28 posto, zatim slijede kupovina odjeće 24 posto i benzina 24 posto.

“Ono što je također zanimljivo da su građani BiH identificirali nove lokacije gdje bi željeli plaćati svojim karticama, ali trenutno nema dovoljno ili uopće POS terminala. Na vrhu liste su sve državne i opštinske institucije za 26 posto ispitanika. Ispitanici su također naveli telekom kompanije, javni prijevoz, više kafića i restorana, pa čak i otvorene tržnice”, govori Ristić.

Sve banke u BiH nude internet bankarstvo ili neku vrstu elektronskog bankarstva, potvrđuje to i CBBiH. Ovom vrstom usluga obuhvaćeno je ukupno 314.777 subjekata, i to 44.802 pravnih subjekata i 269.975 fizičkih lica.

Banke intenzivno rade na uvođenju u ponudu većeg broja ATM i POS uređaja.

U periodu za 2015. godinu instalirano ukupno 1.509 ATM uređaja i 25.579 POS uređaja, od toga 24.421 u trgovinama i 1.158 na šalterima banaka.

“Trenutno, sve banke u BiH nude kartice svojim klijentima, a sveukupno možemo govoriti o povećanju korištenja i dostupnosti elektronskih plaćanja, to je ilustrovano širim bankarskim portfeljima uključujući različite prepaid, debitne i kreditne kartice standardnih i Premium portfelja, tako da potrošači mogu odabrati upravo proizvod koji najbolje odgovara njihovim finansijskim potrebama, navikama i mogućnostima”, kaže Ristić.

IMPLEMENTACIJA BESKONTAKTNE TEHNOLOGIJE

Ona dodaje kako jasno postoji dodatni trend u BiH i cijeloj regiji Balkana, i sve veća implementacija beskontaktne tehnologije.

“Mastercard beskontaktne kartice i stikeri koji nude brza, sigurna i praktična plaćanja, mogu se koristiti na velikom broju trgovačkih mjesta, počevši od supermarketa, benzinskih pumpi, butika, u ljekarnama, kinima i pekarama. Da bismo ilustrovali ovaj trend, možemo podijeliti podatak koji pokazuje da za oko tri godine od naše premijere beskontaktne tehnologije na tržištu, već ima 10 banaka koje nude Mastercard beskontaktne kartice, a više od trećine svih Mastercard proizvoda na tržištu može se koristiti za brzo, praktično i sigurno plaćanje prislanjanjem kartice na terminal”, kaže Ristić.

Tržište koje imamo sada nije isto što je bilo prije 10 godina i zasigurno neće ostati isto, objašnjava Ristić, tehnologije, kojima smo okruženi, mijenjaju način na koji korisnici međusobro vrše interakciju, ali i način na koji obavljaju transakcije.

Ove promjene podrazumijevaju inovacije u metodama i navikama plaćanja, stoga stalno traže rješenja koja će intuitivno odgovarati načinu na koji potrošači pristupaju plaćanju. Inovacije su postepeni proces jer svaki novi način plaćanja zahtijeva infrastrukturu.

“Vidimo da je javnost zainteresovana za plaćanja putem mobilnih usluga, ali kako bi bila dostupna na tržištu, potrebno je imati, na prvom mjestu, široku beskontaktnu prihvatnu mrežu. Pored širenja infrastrukture, radimo i na finansijskom obrazovanju potrošača, jer tek kada oni razumiju platna rješenja, kada vide stvarne koristi od njih, i kada se uvjere u njihovo sigurno korištenje, takve tehnologije dolaze u masovnu upotrebu”, govori Ristić.

Ona dodaj da će Mastercard, kao tehnološka kompanija koja posluje unutar finansijske industrije, raditi na nastavku saradnje sa svim akterima na tržištu, na širenju kartičarske mreže za održivi ekonomski rast u BiH.

I.M.

akta.ba