Smanjenje prostora za civilno društvo: U mnogim zemljama se pogoršava učešće javnosti u donošenju odluka o životnoj sredini

– Veliki broj zemalja ne uspijeva da se pridržava dogovorenih odredbi međunarodne Arhuske konvencije o ekološkoj demokratiji (1). Dok se post-sovjetske i države zapadnog Balkana bore za sprovođenja zakona, neke članice EU su oslabile prethodno postavljene standarde. Ovo je zaključak zasnovan na izvještajima iz sjene koje su objavile nevladine organizacije. Delegati koji predstavljaju zemlje potpisnice ove sedmice su se okupili u Budvi, Crna Gora, na sastanku stranaka koji se održava svake treće godine (2).

Pristup informacijama, učešće javnosti u donošenju odluka i nezavisno pravosuđe u pitanjima životne sredine; sve to imaju vlade zemalja članica EU, zajedno sa zemljama kandidatima i post-sovjetskim državama koje su obećale zaštitu. a. Međutim, prostor za civilno društvo se smanjuje u mnogim zemljama, a građani nisu u mogućnosti da postignu pravdu, navodi se u izvještaju iz sjenki nevladinih organizacija.

“U post-sovjetskim zemljama i zapadnom Balkanu, mnoga građanska prava postoje samo na papiru. Zakoni su često napisani progresivno, ali u stvarnosti, državni organi kriju informacije i podatke, čime obeshrabruju javnost da učestvuju u donošenju odluka, a pravda se ne može provesti. Pravna zaštita u EU je mnogo jača, ali u nekim zemljama možemo pratiti velike rezove građanskih prava u zakonodavstvu”, objašnjava Martin Skalsky, stručnjak za učešće javnosti iz Arnika, nevladine organizacije iz Praga koja je koordinisala pripremu analize situacije u nekoliko zemalja.

Bosna i Hercegovina nije izuzetak

Prema riječima Viktora Bjelića, potpredsjednika nevladine organizacije Centar za životnu sredinu iz Banjaluke, situacija u njegovoj zemlji je daleko od prihvatljive. “Oko polovine zahtjeva za informacijama ostaje neodgovoreno ili se odgovorilo samo djelimično. Komentari javnosti u postupcima donošenja odluka se ne uzimaju u obzir “, navodi on u izvještaju iz sjene.

Štaviše, država nije u stanju da obavlja čak ni osnovne zadatke. Na primjer, zemlja nije uspjela pripremiti Izvještaj o implementaciji Arhuske konvencije za 2014-2016, a skoro dvije godine nije uspjela izabrati osobu (tzv. Focal Point) koja je odgovorna za ovo pitanje. Prethodni Focal Point je napustio ovu poziciju 2015. godine a nova osoba je izabrana samo nekoliko dana prije sastanka stranaka Konvencije.

Kao i u mnogim zemljama, provođenje zakona je jedno od glavnih pitanja u Bosni i Hercegovini. “Relativno visoke sudske takse i nedostatak specijalizovanih pravnika dovode do situacije u kojoj mali broj ljudi brani svoja prava na sudu”, zaključio je Bjelić.

Šta će Budva donijeti

Nevladine organizacije prezentuju svoju analizu na šestom sastanku strana Arhuske konvencije, koja se održava od 11. do 15. septembra u Budvi, Crna Gora. Izveštaji iz sjene pokazuju da se stvarnost često šokantno razlikuje od onoga što je napisano na papiru. Ekološke NVO imaju široko iskustvo u rješavanju određenih slučajeva i u kontaktu su sa lokalnim zajednicama, tako da njihova evaluacija odražava pitanja sa kojima se obični građani suočavaju. Zahtjevaju od vlada da zadrže obećanje i obezbijede demokratski prostor za donošenje odluka o pitanjima životne sredine. (3)

“Vlade trebaju uzeti u obzir stavove organizacija civilnog društva prilikom procjene primjene Konvencije u navedenim zemljama i u planiranju budućih koraka”, objašnjava Martin Skalsky. “U slučaju ponavljanja problema ili notornih prekršioca procedura, građani očekuju da će međunarodni mehanizmi raditi na provođenju principa dostupnosti informacija, demokratskog načina donošenja odluka i pristupa pravdi”, tvrdi on.

 

REMARKS FOR EDITORS:

 

1/ Aarhuska konvencija: Službeno ime Konvencija o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u okolišnim pitanjima. Ugovor je bio prihvaćen u danskom gradu Aarhus 1998 g. i potpisan je 46 državama plus Evropskom unijom. Više o tome

 

2/ Susret stranaka (MOP) u Budvi 2017 g.: Svake tri godine se održava susret okolišnih tajnika iz ugovornih država Aarhuske konvencije, tako da bi “raspravljali o uspešima i izazovama u odnosu na promociju efektivnog pristupa informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi šta se tiče mnogih problema s utjecajem na okoliš.” Više o tome

 

3/ Spisak intervencija nevladnih organizacija u toku MOP u Budvi 2017 g.: Ovde

 

GLAVNI NALAZI – BOSNA I HERCEGOVINA:

1) Bosna i Hercegovina ima izuzetno složenu administrativnu strukturu (na primjer, 14 ministarstva za životnu sredinu u zemlji od 3,5 miliona ljudi). Nejasne i preklapajuće odgovornosti blokiraju efikasnost državne uprave.

2) Informacije o životnoj sredini teško su dostupne. U zemlji nedostaju on-line informacioni alati. Prema anketi među nevladinim organizacijama, samo na polovinu zahtjeva za pristup informacija se odgovara u cijelosti.

3) Prijedlozi javnosti na javnim raspravama vrlo rijetko se uzimaju u obzir pri donošenju odluka. Procjena utjecaja na životnu sredinu – zajedno s javnim konsultacijama – često se zaobilazi prilikom izgradnje malih hidroelektrana.

4) Relativno visoke sudske naknade predstavljaju prepreku u pristupu pravosuđu – vrlo mali broj sudskih predmeta inicira civilno društvo. Takođe, nedostatak specijaliziranih pravnika i nedostatak zakona o zaštiti životne sredine u univerzitetskom nastavnom programu potkopavaju provođenje zakona.

 

 

SKINUTI:

 

Izvještaji su na web stranici UNECE

 

BiH izvještaj (BN/HR/SB): Demokratija životne sredine: napredak neprijavljen

 

BiH izvještaj (EN): Environmental Democracy: Progress Unreported