14.12.
U protekle dvije sedmice val vrućine u regiji obara rekorde, temperature prelaze i 40 stepeni, a svakodnevno susrećemo vijesti o crvenim upozorenjima meteorologa i učestalim vatrogasnim akcijama.
Meteorološke prognoze umiruju građane informacijama da su temperature visoke, ne i rekordne, ali to se i dalje ne čini kao dovoljan argument – vrućine su u najmanju ruku nesnošljive.
U nekim gradovima Bosne i Hercegovine, ali i regiona, izmjerene su rekordne temperature, a da li su ekstremne vrućine indikator klimatskih promjena pojasnio je klimatolog Bakir Krajinović.
“Svakako da je to rezultat klimatskih promjena. Na globalnom nivou od 2001. godine svaka naredna godina je najtoplija ikada zabilježena. Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda većina najtoplih godina također se pojavljuje poslije 2001. godine. Ako analiziramo rekorde maksimalnih temperature za gradove FBiH jasno se vidi da su klimatske promjene jedan od ključnih faktora koji utiču na učestalu pojavu sve intenzivnijih meteoroloških prilika”, kaže Krajinović.
Iz godine u godinu bilježimo ekstreme, ne i rekorde, međutim, ta sama frekvencija pojavljivanja visokih temperaturnih vrijednosti predstavlja, zapravo, nešto alarmirajuće. U januaru ove godine u regionu su zabilježene izuzetno niske temperature, kao što su za juli i august karakterstične ekstremno visoke temperature.
“Ova godina je pokazala da smo izloženi sve intenzivnjim ekstremnim meteorološkim pojavama kada je temperatura u pitanju. Siguran sam da su ove činjenice pokazatelj koliko je situacija ozbiljna i koliko nadležne institucije moraju raditi na prilagođavanju ovim novim klimatskim uslovima”, navodi Krajinović.
U nacionalnim izvještajima o klimatskim promjenama uvijek se naglašavalo da će ekstremi biti sve češći i intenzivniji, ne samo temperaturni, nego i drugi kao što su padavine, odnosno poplave. Jasno se govori u svim dokumentima da je naophodno što prije i što bolje se prilagoditi novonastaloj situaciji koja je zabrinjavajuća.
Riječ građana
Vrlo često smo svjedoci da subjektvini osjećaj temperature nije u skladu sa mjerenjem nacionalnih hidrometeoroloških zavoda, a razlog je što na osjet temperature utiču mnogi faktori. Fizičko i mentalno stanje osobe na prvom mjestu, izloženost sunčevom zračenju, vlaga i temperatura zraka.
Mjerenja su važna za zvaničnu statistiku, ali subjektivna percepcija temperature je daleko bitnija jer brojka starijim osobama ne znači ništa ako ih vrućina drži zatvorenim u stanovima.
„Za nas stare, ova vrućina je gora od bolesti i starosti zajedno! Kako podnosim? Pa šta ću… nalivam se vodom i ne mrdam mnogo. Ovih dana mi komšinica donosi namirnice“, komentariše Stana Kojić iz Beograda.
Sa druge strane mlađa populacija nema namjeru kriti se od vrućine – oni ove, objektivno nesnošljive temperature, koriste kao povod za odlazak na gradska kupališta.
„Nema zime za nas! Idemo na bazen svaki dan, neće raspust da traje duže zbog vrućine al’ ipak je pakleno ovih dana“, kaže Marko, srednjoškolac iz Novog Beograda.
Stranovnici crnogorskog primorja, iako su navikli na visoke temperature koje idu u prilog turističkoj sezoni, ipak primjećuju da su ovogodišnji toplotni ekstremi malo iznad granice tolerancije.
“Ne sjećamo se hladnije zime, a toplijeg ljeta. Na plažu izađem tek poslije podne i to ne svaki dan, ima turista sa svih strana ali nije ni ovo zdravo. More se toliko ugrije da se čovjeku ne mili zaplivati”, kaže Brano Perović iz Sutomora.
Toplotni val Lucifer
U medijima se tokom proteklih sedmica pojavila informacija kako je Evropu zahvatio toplotni val pod nazivom Lucifer, što najvjerovatnije samo po sebi aludira na ekstremnost toplote koja se nalazi u atmosferi.
“Bez pretjerivanja, meni taj naziv Lucifer najbolje opisuje stanje, vani je pakao, ne izlazim bez prijeke potrebe. Kad prehladi malo, navečer, izađem vani da se rashladim, ali ni to ne pomaže jer su i noći vruće”, govori Nedžad Suljić iz Sarajeva.
Klimatolog Krajinović pojašnjava da “Lucifer nije nikakav zvanični meteorološki termin, to je više populistički fabrikovan pojam koji u ovom trenutku definiše toplotni val iz Sjeverne Afrike koji je zahvatio čitav kontinent. Poznato je da Sjeverna Amerika ima zvanični sistem imena koje daje olujama, ali to nije praksa za naše uslove”.
Fenomen globalnog zagrijavanja još nije jednoglasno prihvaćen u naučnim krugovima.
“Činjenice i aktuelno stanje ukazuju na nešto, a to nešto je bez pogovora globalno zagrijavanje. Imamo Pariški sporazum koji je glavni argument da su se ljudi sastali da bi razgovarali o problemu klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Dakle, koliko god zastrašujuće zvuči, zagrijavanje je u toku, a promjene slijede”, zaključuje Krajinović.
Izvor: Al Jazeera
