Kraj zlatne groznice: Malinarstvu u BiH slijedi pad, kako preživjeti na tržištu

Mislim da smo došli u period kada sahranjujemo malinarstvo u BiH u ovom obliku kakvo je. To je važno naglasiti jer ovako više ne može, kazao je u razgovoru za Faktor Adnan Maličević.

On je direktor Oglednog poligona Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. U ovom centru se provode istraživanja o uzgoju i sortama jagodičastog voća u BiH uključujući i malina. Kao jedna od osoba koja je direktno radila na razvoju malinarstva u BiH, Maličević realistično oslikava situaciju u sektoru koji je nekada “tresla” zlatna groznica, a danas “tresu” niske cijene.

Adnan Maličević FOTO: I. ŠEBALJ

Malinari u BiH su prve velike zarade vidjeli prije par godina kada je sve počelo. Rođak je učio od rođaka, dobavljao sadnice i počeo uzgajati malinu. Nije se znalo ko će otkupiti niti po kojoj cijeni, ali se računalo da velika potražnja nikada neće prestati. Određeni period situacija je djelovala toliko obećavajuća da se 20.000 porodica počelo baviti uzgojem malina.

Koja je cijena maline

Ove godine malinare je dočekao šok. Udruženje otkupljivača i izvoznika jagodičastog voća FBiH oglasilo se saopćenjem krajem juna kada su kazali da se finalna cijena otkupa maline u 2017. godini može očekivati do 1,50 KM po 1 kg na plantaži proizvođača, a bez paušalne naknade i poticaja od strane države. Na ovo su reagovali proizvođači malina optužujući otkupljivače da nude nerealno niske cijene pri tom navodeći određene cijene sa svjetskih berzi tvrdeći da je cijena maline u Evropskoj uniji drastično veća.

– Otkupljivač ima svog kupca u inostranstvu i kupac mu daje cijenu, to je to. Možete vi govoriti je li ona u Evropi tolika ili kakva već, to je nebitno. Ne možete vi otići na neku internet stranicu i reći cijena maline, nafte, soje ili čega već je tolika. To ne ide tako već treba sagledati realnost – pojašnjava Maličević spekulacije o cijenama maline i poručuje da se svi moraju vratiti korak unatrag i sagledati realnost.

Prva realnost, ističe on, je ta da je u BiH u posljednih nekoliko godina posađeno malina koliko nije u četrdeset godina. Svi su računali sa “jednog dunuma toliko para, sa deset dunuma toliko para…Niko nije vodio računa je li to dovoljno, kome će se prodati…to je najveći problem”.

Druga realnost je da je BiH od jedne male zemlje došla u poziciju da postane zanimljiva u sektoru malinarstva. Ali, ko je pričao o tome?

– Nije uopće država, sistem, zajednica ili struka bio taj neko ko je rekao naš je proizvod malina. Nego, kako je išlo na tržištu. Mi smo to počeli govoriti da je naša malina najbolja, najbolja nam voda, mi smo ovaki i onakvi. Slatka i mehka, može se i bez zuba jesti. Matere mi, nije prskana i takvi slični epiteti. Ali na globalnoj pijaci postoji samo jedna stvar, a to je papir! Mi to nemamo. Ako vi sad odete i pitate mnoge proizvođače čime su prskali maline, oni ne znaju. I kako da zauvijek prolazite s takvom robom na tržištu. Problem je i kada se koriste pesticidi koji ubijaju pčele i zagađuju zemljište, kada u u vodi imamo ostatke teških metala, ako berači idu u WC a ne peru ruku….sve je to veliki problem i kulminiralo je ovom situacijom – kazao je Maličević.

Veliki nered je nastao jer niko nije planirao šta će biti sa velikim rastom u malinarstvu, problemu se nije pristupilo sistemski. S druge strane, ljudima koji žele da prehrane porodicu ne možete zabraniti da uzgajaju maline. Ali tu su i ograničeni skladišni kapaciteti koji ako se napune, u njih ne može ni gram više stati.

Na Oglednom poligonu se uzgaja više od 80 vrsta malina FOTO: I. ŠEBALJ

– Veliki je razdor između otkupljivača i proizvođača. Ali za tim nema potrebe, jer svi imaju zajednički interes i uloga nadležnih institucija bi trebala biti da budu medijator, da ih ujedine i promoviraju njihove interese. Ali nije uloga države da sad nekom plaća malinu. Nemojte misliti ni da je otkupljivačima lahko – pojašnjava Maličević.

Kako opstati na tržištu

Imajući u vidu njegove crne prognoze, pitali smo ga i ko će opstati na tržištu te šta malinari mogu učiniti da opstanu.

– Opstat će onaj ko jasno i glasno zna i može da kaže i potvrdi od početka do kraja lanac u malinarstvu. Šta to znači? Proizvođač koji je posadio sadnicu mora znati odakle mu sadnica, mora imati dokumentaciju. Mora praktikovati savremeni uzgoj, raditi s agronomom i voditi računa o svakom aspektu proizvodnje. Opstat će oni malinari koji su se organizirali kao kućna radinost, jer malinarstvo nije zamišljeno da se od njega obogatite. Ono je osmišljeno tako da vi imate dva dunuma zemlje na kojem će raditi četveročlana porodica. U konačnici, moraju se proizvoditi one vrste i na način koji zahtijeva globalno tržište. U slučaju elementarnih nepogoda, malinar će imati svu dokumentaciju i onda država treba da kaže – ovaj čovjek je uradio sve po protokolu, ima sljedivost proizvoda, trebao je nabrati toliko tona maline ali je izgubio zbog elementarne nepogode toliko, sad ćemo mu to kompenzirati. Ali odakle novac? Pa kad smo izvozili desetina miliona maraka vrijednosti malina, država je ubirala porez. Sad je vrijeme da se dio tog novca vrati i malinarima, da im se plati pretrpljena šteta – kategoričan je Maličević koji je kazao da pojedine općine nisu proglasile stanje elementarne nepogode zbog čega malinari ne mogu biti kompenzirani uslijed pretrpljene štete.

Poručuje da rješenje nije ni u prodaji na domaćem tržištu kao ni u preradi maline za potrebe proizvodnje soka i đemova. Pojavljuju se problemi sa naplatom od tržnih centara, a s druge strane, mentalitet ljudi u BiH je da se ne konzumiraju toliko maline a za proizvodnju đemova i sokova se čeka kraj sezone.

Industrijska prerada malina u sokove i đemove zahtijeva izuzetno nisku otkupnu cijenu maline od 1 KM po kilogramu što proizvođači ne prihvataju.

– Prerada ne može plaćati skupu malinu da je prerađuje. Ako kažete da treba jeftina malina za preradu, svaki seljak će vam reći ovo je prva klasa nemoj mi je stavljati u drugu klasu. Prvo je tu veliki problem. Nismo projektovali proizvodnju da ona bude za preradu. Tražiti rješenje sad u preradi…niko vam sada neće dati malinu za marku da pravite sok koji će koštati 3 KM – zaključuje Maličević.

Faktor.ba