Paket pelena košta više od mjesečnog dječijeg dodatka

Velike su šanse da do kraja godine bude usvojen novi zakon o zaštiti porodica s djecom. Tako bi se stalo ukraj 16 godina dugoj diskriminaciji porodilja i djece u FBiH, odnosno bile bi ujednačene porodiljske naknade i dječiji dodatak.

Za diskriminaciju su, otkrivaju u udruženjima za zaštitu prava žena i djece, najodgovornija ministarstva zdravstva i finansija. No, grešku mogu ispraviti kad pred njih dođe radna verzija novog zakona, odnosno kad u septembru zakon uđe u parlamentarnu proceduru.

Privatni sektor

Trenutno, porodiljska naknada ne postoji u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, a u ostalima iznos ovisi o budžetu i tome je li porodilja zaposlena u javnom ili privatnom sektoru.

Kad je riječ o dječijem dodatku, u udruženjima tvrde da se isplaćuju samo u pet kantona i da mjesečno iznose od 14,5 do 33 KM. Pritom, ova mizerija, koja ne pokriva ni paket pelena, nije redovna. Primjerice, u Tuzli kasni i po godinu dana.

Kako saznajemo, prema predloženom rješenju, porodiljska naknada bit će ista za sve i iznosit će 66 posto prosječne plaće zaposlene buduće majke i bit će tretirana kao pravo iz radnog odnosa i iz zdravstvenog osiguranja. Tome su se protivili iz Ministarstva zdravstva FBiH uz stav da trudnoća nije bolest. Za nezaposlene porodilje naknada ide iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH uz postojanje imovinskog cenzusa, a sredstva za njih bit će oslobođena kad zaposlene izađu iz socijalnog sistema.

– Dječiji dodatak bit će pet posto prosječne plate u FBiH, što je oko 42 KM. Uvećan dječiji dodatak, za djecu bez roditeljskog staranja, s invaliditetom, bio bi osam posto – pojasnila je Mirsada Bajramović, predsjednica tuzlanskog Udruženja „Zemlja djece u BiH“.

Digli kočnicu

Zbog višegodišnje sistemske diskriminacije djece i porodilja, u pripremi je tematska sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH o pronatalnoj politici, koja bi mogla biti tek najesen.

Potvrdivši da su pripremljena nova zakonska rješenja, Jasna Duraković-Hadžiomerović, predsjednica Komisije za jednakopravnost spolova, kazala je da na tematskoj sjednici žele ukazati na sraman odnos vlasti prema osjetljivim kategorijama.

– Finansije se navode kao najveći problem. I zdravstvo je diglo kočnicu. Kada imate normalnu vlast, porodilje nisu problem – dodala je Duraković-Hadžiomerović.

Duraković-Hadžiomerović: Sraman odnos

Od dvije KM uzme i banka

– Dječiji dodatak u Tuzli je 20 KM, ali nikada ne dobijem 20 nego 18 KM, jer banka ne da da račun ostane na nuli – kaže jedna od majki (ime poznato redakciji), čijoj je tročlanoj porodici ovih 18 KM jedini izvor prihoda, osim kad uspije naći posao čišćenja po kućama.

Suprug uglavnom radi fizičke poslove, nacrno.

– Pokušavamo dobiti i jednokratnu pomoć jednom godišnje. Nije nam mrsko raditi, ali pravog posla nema. Ovo je velika sramota države kad nam je i tih 18 KM zauhar – ističe ova žena.

Bajramović: Dječiji dodatak oko 42 KM

Brojke

• 0 KM Posavski kanton
• 0 KM Hercegovačko-neretvanski kanton
• 0 KM Zapadnohercegovački kanton
• 0 KM Unsko-sanski kanton
• 0 KM Livanjski kanton
• 33 KM Kanton Sarajevo
• 30 KM Srednjobosanski kanton
• 20 KM za svako treće i naredno dijete 40 KM Tuzlanski kanton
• 29 KM Bosanskopodrinjski kanton
• 14,5 KM Zeničko-dobojski kanton

Avaz.ba