Po novom zakonu u BiH biciklisti ne moraju nositi kacigu, a ne smiju koristiti mobitel ni slušalice

Prema zakonu, strogo je zabranjeno ispuštati upravljač iz ruku, osim u slučaju najavljivanja promjene smjera kretanja, zatim sklanjanje noge s pedala, pridržavanje za drugo vozilo, vođenje ili potiskivanje drugih vozila ili životinje, prevoženje predmeta koji mogu ometati tokom upravljanja, nošenje slušalica na oba uha ili korištenje mobilnih telefona.

“Sklanjanje nogu s pedala je stavljeno i nije dovoljno pojašnjeno, ali se mislilo vjerovatno da se vozeći bicikl ne rade nepromišljene radnje koje bi mogle dovesti vozača bicikla ili druge učesnike u saobraćaju u opasnost. Na slušalice i mobilni telefon smo stavili komentare i zamjerke jer je, recimo vozačima automobila, dozvoljeno korištenje telefona ukoliko upotrebljavaju hands free uređaje, dok biciklisti to ne smiju. Slušanje muzike utječe na prikupljanje informacija prilikom vožnje u saobraćaju i to je opravdano”, kazao je za Klix.ba Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu iz Banje Luke.

Jedna od novih uredbi koja je ranije samo generalno tretirana je prevoženje osobe koja je pod utjecajem alkohola ili drugih psihoaktivnih supstanci.

“Smatramo da je ova odredba kruto postavljena. Svakako da ne treba promovisati korištenje alkohola i vožnju bicikla, ali još uvijek je korisnije da ljudi idu biciklom nego automobilom, kada su popili čašicu više. Naime, ukoliko ste popili, vaš centar za ravnotežu je pod utjecajem i niste sposobni voziti bicikl, problem je što mnogi u takvom stanju mogu upravljati motornim vozilima na cestama i tu se krije prava opasnost”, ističe naš sagovornik.

Nošenje kacige za bicikliste nije obavezno, ali Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH zabranjuje prevoženje djeteta mlađeg od osam godina bez zakopčane kacige i posebnog sjedala prilagođenog uzrastu djeteta.

“Sada svi biciklisti mogu odlučiti da li će nositi kacigu ili ne. Ova stavka je negativno utjecala na popularizaciju korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva, a nije nikako utjecala na smanjenje uzroka saobraćajnih nesreća na kojima se trebalo sve vrijeme raditi. Što se tiče stavke posebnog sjedala, smatramo da je za ruralna područja, ali i za građane slabijeg finansijskog stanja, a to je popriličan broj u BiH, još uvijek misaona imenica da odvoje i do stotinjak konvertibilnih maraka za ovaj dodatak i policija to treba imati u vidu”, ističe Dakić.

Još jedna od prepreka koja se, prema mišljenju Centra za životnu sredinu, nalazi između čovjeka i bicikla jeste obavezno korištenje svjetloodbojnog prsluka koji osigurava primjerenu uočljivost u periodu od sumraka do svanuća, kao i u slučaju smanjene vidljivosti tokom dana.

“U prvom usvojenom zakonu iz 2006. godine, svjetloodbojni prsluci nisu ni spominjani, da bi već 2010. godine u izmjenama i dopunama bili stavljeni kao jedina opcija i obavezno je bilo da ih nose svi biciklisti. Tako je i ova odredba dosta obeshrabila bicikliste, pogotovo u urbanim sredinama, gdje mnogi koji su biciklom išli na posao, u pozorište, u grad… nisu željeli voziti bicikl, već su išli automobilom ili pješice. Ove godine smo insistirali na dodavanju dijela koji opisuje retroreflektirajuću opremu koja povećava vidljivost biciklista, pogotovo kada je riječ o bočnoj uočljivosti. Ovim proširenjem olakšan je odabir opreme koja je na tržištu sve pristupačnija i lakše ju je koristiti te su time ohrabreni ljudi da koriste što više opreme i budu vidljiviji, a da ona ne utječe na njihov komoditet”, kazao je Dakić.

Iz Udruženja Giro di Sarajevo napominju i da se električni bicikli od sada računaju kao bicikli ako im nominalna snaga nije veća od 0,25 kilovata i ako brzina ne prelazi 25 km/h, što je ograničenje za biciklističke staze.