UEFA okrenula leđa malim klubovima: Stiže nova Liga prvaka?

Zaključno sa sezonom 2017./2018. istječe četverogodišnji plan i program natjecanja kojeg je UEFA donijela na snagu još prije dvije godine, a najveći klubovi odlučili su iskoristiti priliku i maksimalno pojačati pritisak na UEFA-u kako bi im udovoljila u višegodišnjim zahtjevima.

Real Madrid, Barcelona, Bayern, Juventus, Manchester United, Manchester City, Chelsea, Arsenal i PSG – oni su glavni zagovornici inicijative o zatvorenom natjecanju, tzv. Superlige koja bi se sastojala od 16 ili 24 najveća evropska kluba.

Htjeli bi igrati ligaškim sistemom kako bi se što više puta sastali međusobno, ali takvo nešto nije moguće (još) neko vrijeme zbog nedostatka termina.

Naravno, u pozadini svega se krije novac. Eventualni nastanak Superlige u izdanju kakvo žele najveći klubovi njima bi donio stotine miliona eura ekstra prihoda od marketinga, sponzora i tv-prava.

S obzirom da za svojevrsni nogometni NBA nema mjesta, a da im sadašnji format ne odgovara, UEFA i najbogatiji klubovi postigli su svojevrsni kompromis oko nove Lige prvaka.

Zvala bi se Superchampions i počela bi u sezoni 2018./2019. Format takmičenja bio bi isti (32 kluba raspoređena u osam grupa po četiri), ali ne i format kvalifikacija.

Po četiri direktna predstavnika imale bi Španija, Engleska, Njemačka i Italija. Tri bi išla izravno u Superchampions, a jedan putem pozivnice koju će dijeliti UEFA.

Glavni kriterij je pomalo nevjerovatan – važno će biti koliko je klub slavan i značajan u evropskom nogometu što odmah otvara prostor za nepravde.

Primjerice, da nekakav Leicester ili West Ham završe na četvrtom mjestu u Engleskoj i iza sebe ostave Manchester United ili Liverpool, ne bi oni išli u Superchampions nego neko od ova dva velikana.

Što se tiče ostalih, po dva sigurna mjesta imale bi peta, šesta i sedma nacija s UEFA-ine ljestvice koeficijenata (to su trenutno Francuska, Rusija i Portugal), a po jedno petorka od osmog do 12. mjesta (trenutno Ukrajina, Belgija, Turska, Švicarska i Češka).

50 klubova u kvalifikacijama za pet mjesta

Time dolazimo brojke od 27 klubova koji bi imali direktan plasman u skupine što znači da bi samo pet klubova se moglo plasirati kroz kvalifikacije.

A u njima bi sudjelovalo 50 klubova, među kojima i po jedan iz svake od gore navedenih država. Sve to znači izuzetno težak put za onog ko bude prvak Bosne i Hercegovine.

Kad je Michel Platini krenuo u utrku za predsjednika UEFA-e, u cilju prikupljanja što većeg broja glasova od ‘malih’ nacija (svaki savez ima po jedan glas) obećao je, i od 2009. godine uveo format kvalifikacija za Ligu prvaka u kojem je odijelio prvake od neprvaka država.

Potvrda uvođenja nove Lige prvaka očekuje se u decembru ove godine. Izbori za novog predsjednika UEFA-e su 14. septembra, a glavni kandidat je Slovenac Aleksandar Čeferin.

U igri su još i Holanđanin Michael van Praag te Španac Angel Maria Villar Llona, a ko god bio izabran, sigurno je da će pritisak velikih klubova rasti i da će na kraju, na ovaj ili onaj način, dobiti ono što žele.