Bogataši definitivno ne žive kao ostali

Je li posrijedi to da, time što su bogatiji od ostalih, znači da se manje druže s ostalima jer pripadaju izrazito uskoj društvenoj grupi, ili je ipak riječ o osobini na razini pojedinca koja je nuspojava takvog načina razmišljanja života zbog koje su se na kraju obogatili, naučnici nisu utvrđivali. Naprosto su utvrdili da su bogati antisocijalniji od ostatka društva po stopi od kakvih 10 minuta dnevno u prosjeku.

Emily Bianchi sa Sveučilišta Emory i Kathleen Vohs sa Sveučilišta u Minnesoti, koje su se progurale kroz ogromno mnoštvo brojki, u svojoj su studiji podsjetile i na prethodna istraživanja kojima je utvrđeno da su bogati, oni s prihodom od 130.000 dolara i više, bitno manje zainteresirani za društvene aktivnosti, kao i to da su manje empatični, manje suosjećajni, nego osobe koje zarađuju kakvih 20 ili 30 puta manje.

Naučnice su utvrdile da su bogati skloni plaćanju drugih da obavljaju one poslove u njihovim životima koji bi inače produbljivali njihove odnose s porodicom i susjedima. A na rubu istraživanja, dotaknule su se i toga da je njihovo društvo postajalo manje sretno što je generalno bilo bogatije, te da je sve manje Amerikanaca koji s drugima govore o doista bitnim životnim stvarima.

1984. takvih Amerikanaca koji su s drugima razgovarali isključivo o ispraznostima, bilo je samo 10-ak posto. 20 godina poslije njihov je udio narastao na čak 24,6 posto, što je ogroman skok kojim se mjeri društvena izoliranost pojedinaca. Da bi na kraju psiholozi to povezali i s nikad manjim odazivom unazad tričetvrt stoljeća tokom posljednjih parlamentarnih izbora, 2014., kada se na izborima pojavilo samo 36 posto birača.