Post oslobađa naše tijelo od otrova, regeneriše tkiva i organe i uklanja prirodni metabolički otpad

Post je jedna od najstarijih metoda liječenja i očuvanja zdravlja. I sam je Hipokrat, otac medicine, savjetovao bolesnima da umjesto medikamentima svoje tijelo i dušu liječe postom, umjerenom fizičkom aktivnošću i čistim zrakom.

U uslovima savremenog načina života, u kojem smo svakodnevno pod raznim psihičkim opterećenjima te se neredovno hranimo, čišćenje od otrovnih tvari nagomilanih u našem organizmu suzdržavanjem od hrane postaje bitnije nego ikada.

Zašto je ljudskom tijelu potreban povremeni post?

Budući da dugoročni unos viška hrane stvara veliko opterećenje za tijelo, tijelu je povremeno potreban post, koji će odmoriti naš probavni sistem, omogućiti čišćenje i detoksifikaciju tijela te dovesti do osjećaja lakoće i povećanja nivoa energije.

“Tokom posta, naš sistem se odmara od stalnog napada hranom, a energiju koju štedimo tokom posta organizam preusmjerava na liječenje i oporavak. Post sam po sebi nije lijek, već on zapravo stvara dobre uslove za samoizlječenje. Ta energija oslobađa naše ćelije od otrova, regeneriše tkiva i organe, te uklanja prirodni metabolički otpad koji proizvode čak i zdrave ćelije”, pojašnjava za Klix.ba nutricionistica Amela Ivković O’Reilly.

Sam početak posta nikad nije lagan i veliki broj ljudi u početku osjeća brojne popratne pojave detoksikacije. Ipak, ubrzo ćete imati osjećaj da ste lakši i da imate više energije.

“Post povećava nivo proizvodnje ljudskog hormona za čak 1.200 posto za žene i 2.000 posto za muškarce. Post može poboljšati rad mozga poticanjem proizvodnje proteina BDNF, što aktivira moždane matične ćelije i pretvara u nove neurone i stimuliše proizvodnju drugih hemikalije koje su vezane za zdravlje nervnog sistema. Ovaj protein također štiti vaše ćelije mozga od promjena povezanih s Alzheimerovom i Parkinsonovom bolesti, a pomaže u zaštiti neuro-mišićnog sistema od degradacije”, pojašnjava Ivković O’Reilly.

Korisni savjeti: Kako postiti na zdrav način?

Nutricionistica Ivković O’Reilly pojašnjava kako je osobi koja posti potrebna nutrijentima bogata ishrana koja daje energiju neophodnu za sve funkcije tijela u toku svakodnevnog života, što je posebno važno za vrijeme ramazana, pogotovo ove godine jer imamo dugi broj sati u ljetnoj sezoni.

Ona navodi nekoliko smjernica za sve one koji žele postiti na zdrav način:

Jedite pravu hranu, izbjegavate procesiranu i brzu hranu!

Da bi ste imali energije za duge dana posta i duge noći molitve kupujte lokalno proizvedene voće i povrće od poljoprivrednika na pijacama. Kada jedete hranu koja je zdrava i hranjiva, osjećat će se zadovoljnijim.

Izbjegavajte “bijelu” hranu (tj, bijeli hljeb, bijela riža, bijeli šećer, itd.) Umjesto toga odaberite hljeb i tjesteninu od integralnih žitarica tipa heljde ili prosa, i organsku smeđu rižu.

Prepoznajte hranu koja je važna za hidrataciju vašeg tijela

Kada postite, tijelo polako dehidrira u toku dana, tako da u periodu u kojem ne postite morate konzumirati hranu koja hidrira vaše tijelo i izbjegavati onu koja dovodi do gubljenja vode iz tijela. Voće sa velikim procentom vode je lubenica, dinja, bobičasto voće, a možete napraviti sokove od voća i povrća, kompote bez dodatka šećera, supe i čorbe. Izbjegavajte slane mješavine začina i dosoljavanje hrane. Limitirajte unos kafe jer ona dehidrira tijelo, pokušajte sa jednom šoljicom kafe nakon iftara i nikako u vrijeme sehura.

Izbjegavajte prženu i slatku hranu

Pržena hrana je bogata lošim uljima i čini hranu težu za varenje, posebno kada apstinirate od hrane u toku posta i onda takvim obrokom prekinete post. Kuhana kao i grilana hrana su savršen izbor za ove obroke.

Reducirajte ugljikohidrate iz žitarica

Ugljikohidrati se pretvaraju u šećer, stoga kada ih jedete kombinujte ih sa namirnicama bogatim proteinima kao što su grah, meso, riba ili jaja za balansiranje obroka i gledajte da su izvor vaših ugljikohidrata razne vrste povrća što predstavlja savršenu kombinaciju za sehur.

Defintivno unosimo nedovoljno esecijalnih masnih kiselna, koje dobijamo kroz ribe hladih mora, tj. plave ribe, srdele, skuša, sardine i konzumacijom orašastih plodova i sjemenki. Moramo voditi računa da se hrana kuha na zdravim mastima, a to su puter, maslo ili kokosov puter, a hladno prešana ulja poput maslinovog da koristimo isključivo za dresing hrane po završetku kuhanja, jer su to masnoće osjetljive na visoke temperature. Također treba da koristimo više začinskog bilja, poput bosiljka, majčine dušice, peršuna, žalfije itd. koje pomaže probavu hrane i smanjuje upotrebu viška soli. Koristimo morsku sol ili himalajsku sol umjesto komercijalne soli, jer su prve dvije puno kvalitetnije i izvor su korisnih minerala.

“Budite izbirljivi na društvenim okupljanjima. Ljudi imaju tendenciju da se prejedaju kada jedu sa drugima. Budite izbirljivi u tome šta ste stavili na tanjir. Ukoliko nemate veliki izbor zdrave hrane, limitirajte izbor na par zdravih namirnica i jedite više kada dođete kući”, savjetuje ova nutricionistica.

Preskočite desert

Uživanje u tradicionalnim ramazanskim slasticama ne mora biti svakodnevni ritual. Umjesto viskokaloričnih slatkih deserta odlučiti se za voćnu salatu uz dodatak orašastih plodova, sat i po nakon glavnog obroka.

U toku sehura neka fokus neka bude na proteinima i vlaknima

Najbolji način da umanjite osjećaj gladi u toku posta je da konzumirate proteine i povrće na sehuru. Primjeri proteinske hrane su jaja, sir, grahorice i meso, riba i morski plodovi. Zob, proso i heljda su žitarice sa visokim procentom hranjivih vlakana kao i povrće i voće kao što su brokula, karfiol, špinat, jabuke, kruške, kajsije, breskve. Hranjiva vlakana su važna za zdravlje vašeg probavnog sistema.

Post nije garancija da ćemo izgubiti na težini, pogotovo ukoliko se ne pridržavamo smjernica za zdrav post.

“Određen broj ljudi izgubi nekoliko kilograma na početku, jer gubimo prije svega vodu, koju organizam zadržava usljed nakupljanja toksina. Ukoliko se nakon posta vratimo lošim prehrambenim navikama, tu izgubljenu težinu ćemo ubrzo vratiti i ujedno usporiti metaboličku ratu, koja je ključ zdrave i balansirane težine”, pojašnjava nutricionistica Amela Ivković O’Reilly.